Iz ove zdravstvene ustanove kažu da im je račun do sada stigao samo za jednog pacijenta koji je obavio haploidentičnu transplantaciju koštane srži (presađivanje na pacijentima koji nemaju brata ili sestru sa potpuno usklađenim matičnim ćelijama, a hitno im je potrebna transplantacija.). Njegovo liječenje iznosilo je 112.372 eura.

Kada je u pitanju prošla godina u inostranstvo je na presađivanje organa upućeno 15 pacijenata - jedan na transplantaciju jetre čije je liječenje koštalo 100.000 eura, zatim djelimično presađivanje jetre koje nije uspjelo zbog nepodudarnosti donora za što je Fond platio 19.651 euro. Na presađivanje koštane srži (autologna - iz sopstvenih matičnih ćelija, alogena - od brata ili sestre i haplodentična transplatacija) upućeno je, kako su rekli iz Fonda 12 pacijenata i njihovi ukupni troškovi liječenja iznosili su 877.569 eura.

U Kliničkom centru posljednja transplantacija bubrega urađena je prije više od godinu i po, dok je na listi 50 potencijalnih primaoca tog organa, a šest osoba čeka na jetru, a jedna na srce.

Kada su u pitanju djeca, kako je za Pobjedu ranije rekla direktorica KCCG dr Ljiljana Radulović do sada je transplantacija bubrega urađena kod njih osmoro, dok se dvoje mališana nalazi na listi kao potencijalni primaoci, a četvoro je u procesu praćenja.

"U suštini imamo nultu listu što se tiče pedijatrije, jer prvo dvoje djece zbog urođenih anomalija nisu adekvatni u ovom trenutku primaoci bubrega, a ovo četvoro je stabilno", kazala je ranije dr Radulović.

Ona tada nije željela da komentariše sve učestalije kampanje za prikupljanje novca istakavši da ne zna zašto pacijenti na taj način žele da ostvare transplantaciju organa, naglasivši i da niko sa liste za bubreg nije hitan pacijent. Radulović je ranije poručila da se uskoro očekuje finalizacija ugovora sa Hrvatskom i ponovno uspostavljanje saradnje sa Kliničko bolničkim centrom Rebro iz Zagreba.

U Crnoj Gori još uvijek nije zaživjela svijest o značaju transplantacije organa. Proteklih godina bilo je dosta polemike oko zakona koji uređuje ovu oblast. Zakonom usvojenim 2016. godine je bila propisana pretpostavljena saglasnost, ali je porodica imala zadnju riječ. Obzirom da taj Zakon nije dao rezultate, tri godine kasnije krenulo se sa izmjenama, kojim je precizirano da se porodica više neće pitati, te da ukoliko je osoba za života dala saglasnost organi će se uzimati. Uprkos tome, u ovih godinu i po nije urađena nijedna kadaverična transplantacija. U našu zemlju urađene su svega dvije kadaverične transplantacije, odnosno presađivanje organa sa moždano umrle osobe.

Prva je urađena u decembru 2013, kada su zahvaljujući humanosti građanke iz Bara, spasena tri života. Druga kadaverična transplantacija urađena je u septembru 2018. godine kada su od Beranca koji je bio vlasnik donorske kartice uzeti srce, jetra, pluća i dva bubrega.

Dr Radulović je ranije najavila da će se nakon obnove ugovora sa Hrvatskom, krenuti u kampanju u cilju promjene svijesti građana o značaju doniranja organa.

Ključno je ističe ona, i precizno definisati što je kadaverična transplantacija kako bi zaživjelo presađivanje organa sa moždano umrle osobe.

Donorsku karticu u posljednjih godinu i po od izabranog doktora uzele su svega četiri osobe i to iz sjeverne regije, dok je jedna, kako su Pobjedi ranije rekli iz Ministarstva zdravlja opozvala saglasnost za davanje organa.