"Ovo je istorijska odluka Savjeta za privatizaciju. Ona znači da se skoro 15 miliona kvadratnih metara državne imovine, koja je bila predmet konfuzije i spora zbog raznih korupcionaških aktivnosti i pljačkaških privatizacija, koje su se dešavale pod pečatom države u prethodnom periodu, vraća u vlasništvo države Crne Gore. Dakle najmanje 150 miliona vraćamo u vlasništvo države, a oduzimamo od ljudi koji su na svaki način pokušali to da ukradu od države Crne Gore", kazao je potprdsjednik Vlade Crne Gore, Dritan Abazović za Vijesti.

Većinski vlasnik preduzeća Solana, Eurofond, koji je kupio Solanu „Bajo Sekulić" u stečaju za 800 hiljada eura, zatražio je još 2011. da mu se pravo korišćenja imovine preduzeća pretvori u pravo svojine, odnosno da mu se prizna da je, prilikom privatizacije, platio tržišnu cijenu.

Savjet je, međutim, na osnovu nalaza Komisije formirane krajem prošle godine, utvrdio kako prilikom privatizacije nije bilo obuhvaćeno zemljište Solane, odnosno da se društveni kapital preduzeća od preko dva miliona, odnosio isključivo na administrativno područje. Zbog svega toga nijesu se stekli uslovi za pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine, utvrdio je Savjet.

"Već sjutra ujutro preuzećemo aktivnosti prema zaštitnici imovinsko pravne svojine CG da se pokrene postupak upisa države na ogromnoj teritoriji Solane Bajo Sekulić. Ovo znači da se stvorila pretpostavka da se sva ta zavrzlama završi, da se odredi tačno šta su oni kupili, kada je to privatizovano, a to se odnosi na objekte koji su bili dio fabrike, upravnih zgrada, a da je sve ono prostranstvo koje je bilo u statusu korišćenja Solane bilo zapravo državna imovina", kazao je Abazović za Vijesti.

Upitan potoji li bojazan da država trpi štetu usljed rješavanja imovinsko -pravniih odnosa, Abazović odgovara:

"Sa ovakvim tužilačkim i sudskim institucijama u CG sve je moguće. Međutim, nećemo ni mi stajati skrštenih ruku kao što nijesmo stajali do sada. Da ima sreće, s obzirom na to da je Solana predmet Specijalnog tužilaštva, ja mislim da postoji osnov da se ljudi odmah liše slobode koji su državnu imovinu stavili kao hipoteku da bi privatne firme uzimale kredite koje nikad nijesu vraćali i samim tim stvarali sebi veliku materijalnu korist na štetu države. Vjerujte postoji dokazni materijal koji će kad-tad, kad se oslobodi Tužilaštvo, biti procesuiran protiv lica koja su uništila Solanu".

Nakon privatizacije, većinski vlasnik Solane podizao je kredite zalažući imovinu fabrike, zbog čega su banke stavile pod hipoteku više od 13 miliona kvadratnih metara zemljišta. Svi radnici su otpušteni 2011. godine kada je ponovo uveden stečaj. Od 2012. godine, organizovano je više od deset neuspješnih pokušaja prodaje imovine Solane, po cijeni većoj 300 puta od one koju je platio „Eurofond". Od 2015. godine, Ulcinjskom solanom upravljaju Nacionalni parkovi Crne Gore i to isključivo u cilju zaštite biodiverziteta.

Iz Vlade najavljuju kako planiraju da, sa renomiranim partnerima, obnove proizvodnju soli i Solanu zaštite kao prirodni rezervat i eko zonu jedinstvene ljepote. Današnju Odluku o Solani pozdravili su iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica, navodeći da je Crna Gora na ovaj način potvrdila volju i kapacitet da ispuni obaveze prema Evropskoj Uniji u poglavlju 27.