„Građani svih dobi (a posebno mladi ljudi) danas sve više vremena provode na internetu gdje su izloženi medijskim uticajima, dezinformacijama, govoru mržnje i drugim toksičnim sadržajima kojim obiliju medijske platforme koje loše utiču na njihovo mentalno i emocionalno zdravlje, te na odluke koje donose. To je posebno došlo do izražaja tokom zdravstvene krize (pandemije izazvane koronavirusom), kad su građani bili zasuti mnoštvom informacija među kojima su teško pravili razliku između činjenica i dezinformacija ili propagande“, navodi se u pojašnjenju pitanje poslanice Jelušić.

Ona dodaje da se u istraživanju koje je obuhvatilo zemlje Zapadnog Balkana, centralne i istočne Evrope, Crna Gora našla na vrhu liste zemalja u kojima najveći broj stanovništva vjeruje u teorije zavjere.

„Uz to, istraživanja (izvor: UNICEF) iz marta ove godine nam pokazuje da bi se samo polovina građana Crne Gore vakcinisala protiv koronavirusa, dok neki podaci kažu da to ne bi uradilo 44 odsto mladih uzrasta od 15 do 30 godina. Društva razvijene demokratije su kroz obrazovanje odgovorile na ove izazove modernog doba i tako mladim ljudima pomogla da kroz medijsku pismenost razviju vještine kritičkog mišljenja, ali i da budu proaktivni građani zainteresovani da kreiraju bolje društvo. Te vještine im pomažu i da budu kompetentni na tržištu rada u digitalnom društvu 21. vijeka“, ukazuje Jelušić.

Jelušić pojašnjava i da je medijska pismenost, koja se prepoznaje kao adekvatan odgovor na širenje dezinformacija i najbolji način za edukaciju građana o ovim fenomenima, u crnogorske škole uvedena kao izborni predmet još prije deceniju.

„I trenutno vještinu razvijanja kritičkog mišljenja može izučava svega oko 30% srednjoškolske populacije u Crnoj Gori i ona je povlašteno znanje gimnazijalaca. Medijsko obrazovanje nemaju mogućnost da biraju učenici srednjih stručnih i osnovnih škola.Zato je Institut za medije Crne Gore (IMCG) u ime Nacionalne koalicije za medijsku pismenost (neformalnog tijela koje čine predstavnici državnih institucija, civilnog sektora i eksperti iz ove oblasti) predložio uvođenje medijske pismenosti kao izbornog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori. Ovaj predlog ranije je dostavljen Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta, kao i drugim važnim obrazovnim instutucijama“, navodi Jelušić.

Jelušić će ministarku Bratić pitati i da li su pripreme za narednu školsku godinu u toku i šta one obuhvataju, navode iz Medijskog tima URE.

„Kada će biti poznati modeli po kojima će se nastava izvoditi i na koji način će se pomoći školama da ih sprovedu? Da li su, uporedo sa smjenom direktora, osmišljeni načini podrške nastavnicima u borbi sa rezultatima prekida redovnog rada i poučavanja? Da li je urađena procjena potreba za novom školskom i predškolskom infrastrukturom i koji su koraci preduzeti da se stanje unaprijedi? Šta se događa sa školom OŠ „Vladimir Nazor“ u Zagoriču koja je neupotrebljiva, a 1.200 djece nije uopšte išlo u školu ni kad su druga krenula. Da li se stupilo u kontakt sa lokalnim samoupravama da obezbijede prostore za nastavu u gradovima gdje su škole preopterećene - za slučaj ponovnog izbijanja Kovida? Kada će biti poznati modeli po kojima će se nastava izvoditi, na koji način će se pomoći školama da ih sprovedu, te kako će biti osigurano da sva djeca pohađaju redovnu nastavu u školi?“, stoji u dodatnom obrazloženju ovog pitanja poslanice Jelušić.