Marković ističe i da državni praznik 13.jul ove godine dočekujemo sa velikim tenzijama u društvu gdje je ugrožen crnogorski identitet, ali i sama Crna Gora.

Crna Gora je u ozbiljnoj političkoj, institucionalnoj i društvenoj krizi gdje cijela zemlja poslednjih mjeseci proživljava jedan politički fenomen  a to je da aktuelna Vlada nema podršku u Parlamentu, kaže za Novu M bivši premijer i poslanik DPS-a Duško Marković.

"Zaista proživljavamo ozbiljnu političku krizu. Ja bih rekao nije samo politička već da je i institucionalna i društvena i da praktično čitava Crna Gora u poslednjim mjesecima proživljava jedan politički fenomen.  On se ogleda u tome da aktuelnu Vladu u ovom trenutku od 81 poslanika podržava samo 14 poslanika i to je činjenica koja ne  zabrinjava niti predsjednika Vlade niti samu Vladu da pokrene pitanje svog povjerenja u parlamentu. S druge strane imamo u većini 27 poslanika koji jasno i nedvosmisleno ne podržavaju ovu Vladu koju su birali a istovremeno ne pokreću inicijativu za izglasavanje povjerenja u Parlamentu. Kada bi to uradila Vlada ili većina poslanika vladajuće koalicije, protiv Vlade u Parlamentu bi glasalo 67 poslanika. Dakle imamo paradoksalnu situaciju da je na sceni i funkcioniše Vlada koja nema značajnu većinu u Parlamentu, pa čak ni onih politička stranaka koje su je birali", kazao je on.

Marković nije optimista da će se koristiti demokratska pravila po kojima bi, u ovakvoj političkoj krizi, vanredni parlamentarni izbori bili neminovnost, već smatra da će doći do dogovora predstavnika parlamentarne većine zbog ličnih interesa. Da se dese vanredni izbori, siguran je Marković, da ova većina nikada ne bi mogla više vladati Crnom Gorom.

"Po svim političkim i demokratskim standardima ova Vlada je već pala, ova situacija bi iziskivala neophodne hitne vanredne parlamentarne izbore kako bi se došlo do Vlade koja bi imala neophodnu većinu u parlamentu i na taj način pokrenula ozbiljna društvena, ekonomska i politička pitanja kako bi se Crna Gora izvadila iz ovoga sveukupnog beznađa. Međutim nijesam optimista da će se koristiti demokratska pravila i demokratski standard iz savremenog svijeta. Vjerujem da će se pokušati nekim političkim inžinjeringom doći do nekog saglasja unutar koalicije ali kako god se stvari završe kao rezultat tog političkog inžinjeringa Vlada neće biti stabilna, Crna Gora neće ići naprijed, problemi će se gomilati", navodi Marković u razgovoru za Novu M.

Nakon sastanka parlamentarne većine jedan od lidera DF-a Andrija Mandić je kazao da su predložili da premijer bude Miodrag Lekić predsjednik Demosa.  Marković ocjenjuje da je najveći gubitnik nakon izbora na kojima je došlo do promjene vlasti DF i njegova koalicija.

"Rekao sam u odgovoru na prvo pitanje da oni toj koaliciji donose 27 poslanika, da su dali s njihove liste premijera a da istovremeno ih nema u Vladi nema ih u vlasti. Da sadašnji aktuelni premijer bio nosilac njihove liste ne komunicira s političkim predstavnicima DF-a, ignoriše njihove zahtjeve i sa druge strane DF je sada u zaista u nezavidnoj  mat poziciji, u kojoj pokušava da pronađe rješenja za izlazak iz takve situacije. Ja bih rekao da su to neadekvatna rješenja koja ne odgovaraju političkom trenutku niti političkoj potrebi. Ne vjerujem da će poslanik Lekić kao iskusan političar prihvatiti da bude dio tog manipulativnog političog inžinjeringa DF-a", smatra Marković.

"DF najveći gubitnik nakon izbora"

 

Prema mišljenju Markovića DF je i zaslužio ovakvu poziciju budući da je uvijek služio tuđim interesima,odnosno, druge države .

Kada bi se DF okrenuo Crnoj Gori i njenim politički interesima bez obzira na programska i ideološka opredjeljenja to bi bilo korisnije i za njih i za Crnu Goru. Komentarišući odnos Srbije prema Crnoj Gori, Marković kaže da tu nema ništa novo. On je isti u kontinuitetu, ističe Marković.

"To je politika kontinuiteta prema Crnoj Gori ako bi se ona mogla drugačije opisati onda bi se moglo reći da je to neiskren odnos prema Crnoj Gori, neiskren odnos prema potrebi da dobro-susjedski živimo, komuniciramo da usaglašavamo naše interese ,da radimo na njihovoj realizaciji i ovo što sada imamo kao odnos Srbije prema Crnoj Gori nije ništa novo u odnosu na  što je bio odnos drugih beogradskih vlasti prema CG u kontinuitetu u daljoj i neposrednoj prošlosti. Dovoljna je mala tabloidna poruka iz Beograda da se stvari okrenu negativno prema Crnoj Gori, ovoga puta je to bila deklaracija odnosno rezolucija o Srebrenici dokumentu civilizacijskog značaja i vrijednosti, zvanični nezvanični Beograd, tabloidni se sa svom silinom usmjerio prema Crnoj Gori, kriminalizujući je, kriminalizujući političare u njoj ,pojedince koji imaju svoj stav. Nepriznajući Crnu Goru ,ne priznajući crnogorsku naciju", kaže Marković ističući  da ne treba oko toga da se sjekiramo.

Mnogo je važnije, kaže on, da li će Crna Gora uspjeti da izgradi unutrašnju sposobnost da se odupre takvim pritiscima.

Tenzije u Crnoj Gori čini se nikad nijesu bile veće, nacionalizam i te kako dolazi do izražaja... Na pitanje jesu li ugrožene osnovne građanske vrijednosti i je li crnogorski identitet ponovo na ispitu poslanik DPSa i bivši premijer  kaže da su od 30. avgusta na sceni tenzije koje dolaze ili koje se povećavaju između građana kao pojedinaca na međunacionalnom nivou i to je ono što je problem u zemlji.

"To je ono što ugrožava vitalne demokratske vrijednosti na kojima počiva stabilna i vitalna Crna Gora. Dakle to je mulietnički, multivjerski sklad, to je dijalog, razumijevanje, to je dijalog koji približava razlike, ne samo eliminiše. Dakle u zemlji u poslednjih 7-8 mjeseci nemamo ništa od toga. Nasuprot toga imamo afirmaciju nedemokratskih vrijednosti. U građanskoj državi afirmišu se narodi a ne građani kao pojedinci to je ustavna kategorija. Daje se prednost vrijednostima koje su suprostavljene antifašističkim vrijednostima kao temeljnim vrijednostima naše države. I zaista u tim okolnostima naš identitet koji se zasniva na kulturi  i na umjetnosti, na jeziku i drugim postulatima je ugrožen. Ugrožena je država Crna Gora, ja se bojim, njen opstanak. Svi moramo uraditi mnogo više da se eliminišu tenzije da se ljudi ne dijele po nacionalnoj, vjerskoj i bilo kojoj osnovi i da na taj način vratimo Crnu Goru evropskim vrijednostima koje su nas karakterisale nakon referenduma 2006.godine", navodi Marković ističući da je ugrožen crnogorski identitet i država.

Kako Crna Gora ove godine dočekuje državni praznik 13.jul?

"Organizacijom  Trinaestojulskog ustanka i svrstavanje u antifašistički pokret Crna Gora je učinila najkvaliteniji, najsnažniji istorijski iskorak i obezbijedila sebi pravo da povrati svoje ime koje joj je nepravedno oduzeto nakon Prvog svjetskog rata.  Zbog toga se danas često govori da je 13. jul 1941. godine temelj naše države, ključna temeljna vrijednost njenog postojanja i opstanka a da je antifašizam moralna vertikala koja našoj državi omogućava ne samo postojanje nego i dugovječnost u zajednici evropskih i svjetskih naroda i država. I zato Crna Gora može biti ponosna na sve ono što su ostvarenja 13-julskog ustanka", navodi Marković i dodaje: 

"Mi 13. jul dočekujemo kao evropska zemlja iako još nijesmo članica EU, kao zemlja članica Nato-a, kao jedna od najrazvijenijih zemalja u regionu . Zemlja koja je izgradila sposobnost da upravlja svojim resursima i da ih čuva i valorizuje na određen način bez obzira na ovu političku nepogodu koja ima karakter vremenske nepogode ali istovremeno s snažnim osjećajem odbrane atifašističkih vrijednosti koje su jasne i koje danas baštini čitav demokratski svijet.  Vjerujem da ćemo i ovog 13.jula se podsjetiti na te vrijednosti i da ćemo potvrditi našu spremnost da ih čuvamo, kako bi one bile temelj, osnov održanja CG njene dugovječnosti ali i boljeg i kvalitenijeg života za svakog njenog građanina", zaključuje Marković razgovor za Novu M ocjenjujući da su nerealna predviđanja da će Crna Gora biti članica Evropske unije do kraja 2024.godine budući da su evropski procesi u zastoju a posebno imajući u vidu i veliku nesposobnost sadašnje Vlade.