Kada su u pitanju djeca, prema njenim riječima, do sada je transplantacija bubrega urađena kod njih osmoro, dok su dvoje mališana na listi kao potencijalni primaoci, a četvoro je u procesu praćenja.

"U suštini imamo nultu listu što se tiče pedijatrije, jer prvo dvoje djece zbog urođenih anomalija nisu u ovom trenutku adekvatni primaoci bubrega, a ovo četvoro je stabilno", kazala je dr Radulović.

Bez operacija

Ona ističe da je posljednja transplantacija bubrega u Kliničkom centru urađena 7. decembra 2019. godine. Razlog je, prekid ugovora sa Hrvatskom čiji je tim ljekara sa našim stručnjacima obavljao te intervencije. Situaciju je dodatno, kaže dr Radulović, usložila i epidemija korona virusa. Pobjedi iz Fonda za zdravstveno osiguranje nisu odgovorili da li i koliko pacijenata je u tom periodu upućeno u inostranstvo za presađivanje organa i koliko je novca za to izdvojeno. U međuvremenu, sve veći broj osoba kojima je potreban bubreg odlučuje se za samostalnu borbu i prikupljanje novca za operaciju van Crne Gore.

Dr Radulović nije željela da komentariše sve učestalije kampanje za prikupljanje novca istakavši da ne zna zašto pacijenti na taj način žele da ostvare transplantaciju organa.

Ona naglašava i da niko sa liste za bubreg nije hitan pacijent i poručuje da se uskoro očekuje finalizacija ugovora sa Hrvatskom i ponovno uspostavljanje saradnje sa Kliničko bolničkim centrom Rebro iz Zagreba.

"Mislim da je jedino medicinski ispravan način da to urade sada kada se reguliše odnos sa Kliničko bolničkim centrom Rebro iz Zagreba i da poslušaju naš savjet da sačekaju da ove procedure ponovo počnu da se rade u Kliničkom centru", kazala je dr Radulović.

Transplantacija, kako objašnjava, nije hitna procedura, da se u ovom trenutku nekome spašava život.

"Zato postoji priprema pacijenata, pa nakon toga transplantacija. Ovdje se ne radi o hitnoj proceduri, nikome život nije ugrožen. Ako smo na pragu da sve ovo riješimo mislim da je jedino medicinski ispravan potez sačekati", smatra dr Radulović.

Ona očekuje i da nam nakon obnove saradnje u jednom trenutku neće trebati konsultanska pomoć hrvatskih ljekara već da će se u Kliničkom centru presađivanje bubrega obavljati samostalno.

"Problem prekida ove saradnje je i to što su naši doktori zahvaljujući ranijem iskustvu sa hrvatskim kolegama iz KBC „Rebro“ bili jako blizu toga da postanu samostalni u smislu anestezioloških i nefroloških praćenja kao i same hirurške procedure. To je još jedan od razloga zašto je načinjena šteta prekida kontinuiteta obavljanja transplantacije u KCCG. Opet ćemo se vratiti jedan korak unazad, ali se nadamo da ćemo u nekom skorijem vremenu, kada ponovo vratimo transplantaciju kao rutinsku proceduru, u jednom trenutku to raditi bez konsultanata", kazala je dr Radulović.

Donorsku karticu potpisale četiri osobe sa sjevera

Donorsku karticu u posljednjih godinu i po od izabranog doktora uzele su svega četiri osobe i to iz sjeverne regije, dok je jedna, kako su Pobjedi ranije rekli iz Ministarstva zdravlja, opozvala saglasnost za davanje organa.

Prema svjetskoj statistici potrebno je da makar 20 odsto stanovnika budu potencijalni donori, da bi sistem transplantacije organa bio održiv.

Pobjeda