Procjenjuje se da nije bilo paketa mjera podrške privredi i građanima, da bi negativni efekti po indikatore tržišta rada bili daleko nepovoljniji. Već u januaru ove godine usvojen je paket mjera podrške privredi i građanima za prvi kvartal koji je, pored toga, što je bio sveobuhvatan i značajno većeg intenziteta od prethodnog, predvidio poseban set mjera namijenjen održavanju nivoa zaposlenosti, ali i podsticanju novog zapošljavanja, navodi se u odgovoru premijera Krivokapića na pitanje Amera Smailovića iz Kluba poslanika Bošnjačke stranke.

Krivokapić je podsjetio da su kroz mjeru novog zapošljavanja, koja je podrazumijevala izmjene Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, ali i Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, omogućili poslodavcima značajne olakšice u trogodišnjem periodu za nova zapošljavanja lica sa evidencije ZZZCG.

„Takođe, Vlada je krajem aprila  donijela novi paket  podrške mjera privredi i građanima za drugi kvartal, čija je fiskalna procjena oko 166 miliona eura. Ovim se nastavila pružati intenzivna podrška privredi, kako kroz snažnu kreditnu podršku, nastavak subvencija po inoviranom modelu, pomoć za ugrožene kategorije, tako i kroz produženje rokova za implementaciju određenih mjera iz I kvartala“, kazao je premijer.

Predsjednik Vlade saopštio je da je kroz socijalnu dimenziju paketa opredjeljena podrška ranjivim kategorijama stanovništva, u okviru koje su obuhvaćena i nezaposlena lica, odnosno lica koja su prijavljena u evidenciju nezaposlenih kod Zavoda za zapošljavanje.

„Jedan od razloga za obuhvat ovih lica je i to, što Zavod za zapošljavanje  u periodu od izbijanja pandemije, uslijed mjera i ograničenja radi očuvanja zdravlja građana, sa jedne strane, nije u potpunosti mogao sprovoditi mjere i aktivnosti koje bi bile usmjerene na podsticaje za zapošljavanje, a sa druge strane, poslodavci nijesu bili u mogućnosti da rade, što znači da nije bilo tražnje radne snage, pa smo ulagali dodatne napore za očuvanje postojećih radnih mjesta“, kazao je premijer Krivokapić.

Premijer je kazao i da su, pored direktne podrške ranjivim kategorijama stanovništva, mjere doprinijele očuvanju radnih mjesta.

„I brojevi o kojima je riječ bi bili znatno veći da  nije bilo ove vrste intervencije. Na ovaj način se doprinijelo održavanju nivoa zaposlenosti i novom zapošljavanju, pospješivanju likvidnosti privrednih subjekata, stvaranju uslova za povećanje broja turista i uspjeh predstojeće sezone, te stvaranju dobrih uslova za oporavak crnogorske privrede“, kazao je Krivokapić.

Predsjednik Vlade saopštio je da građani Crne Gore poznaju dio izazova sa kojima smo se suočili kada je rad institucija u pitanju. On je istakao da smo svjedoci da je rad Zavoda za zapošljavanje bio vrlo problematizovan u javnosti u prethodnom periodu.

„U pojedinim segmentima, kao što su zapošljavanje osoba sa invaliditetom i sprovođenje programa aktivne politike zapošljavanja, izvještaji o radu ove institucije ostavljaju prostor za sumnju u pravilnost rada. Vlada je tu da pomogne i podrži da se izgradi sistem i uspostave procedure koje neće ostavljati prostor za neregularnosti. Podržavamo sveobuhvatnu reformu Zavoda za zapošljavanje, kako bi ova institucija postala efikasna služba građana. U ovom trenutku znači nam podrška međunarodnih partnera jer želimo da Zavod na novim osnovama, kroz digitalizaciju procesa, izraste u instituciju koja će na pravi način moći da odgovori na potrebe građana, po uzoru na moderne evropske službe zapošljavanja“, kazao je premijer.

Premijer Krivokapić kazao je da je neophodnost sprovođenja reforme ove institucije posebno važna, ako uzmemo u obzir i Izještaj Državne revizorske institucije koji je objavljen prije nekoliko sedmica.

„Brine činjenica da je DRI dala uslovno mišljenje na Godišnji finansijski izvještaj Zavoda za zapošljavanje Crne Gore za 2020. godinu i negativno mišljenje na reviziju pravilnosti. Otklanjanje neregularnosti u radu centralne institucije na tržištu je preduslov za kvalitetno kreiranje i implementaciju programa aktivne politike zapošljavanja koji će biti usklađeni sa potrebama tržišta. Siguran sam da bi više o nepravilnostima u oblasti zapošljavanja mogao reći prethodni direktor ZZZCG koji je član Vaše političke partije.  Otežavajuća okolnost koja utiče na to da u ovom trenutku nema intenzivnijih aktivnosti Zavoda je i kasno usvajanje Zakona o budžetu CG za 2021.g. Budžet je uslov za sprovođenje aktivnih mjera na tržištu rada“, kazao je premijer Krivokapić.

Predsjednik Vlade naglasio je da je veoma bitna aktivnost stvaranje prilika na tržištu rada za mlade.

„Ministarstvo ekonomskog razvoja preduzima aktivnosti u cilju uvođenja programa „Garancija za mlade“ u Crnoj Gori. Uvođenje programa posebno je značajno u trenutku povećane ukupne nezaposlenosti, naročito mladih. Kroz ove garancije omogućiće se njihova lakša tranzicija iz svijeta obrazovanja u svijet rada. Sprovođenje programa zahtijeva izdvajanje značajnijih finansijskih sredstava, zbog čega je od posebne važnosti Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan (EIP) čija vrijednost iznosi 9 milijardi eura. Vrlo je važno da na pravi način iskoristimo finansijsku podršku koju nam Evropska komisija pruža kroz pretpristupne fondove. Ovi fondovi su priprema za korišćenje Evropskog socijalnog fonda i kroz njih učimo kako da se javne službe osposobe da projektno rade i da se ne oslanjaju samo na budžetska sredstva. U okviru Programa Evropske unije i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu (SOPEES)- IPA II, u toku je realizacija nekoliko projekata iz oblasti zapošljavanja, čija je ukupna vrijednost 8,7 miliona eura. Korišćenje raspoloživih sredstava se obezbjeđuje kroz programiranje aktivnosti kroz pretpristupne fondove i u tom pravcu nadležno ministarstvo je već planiralo sprovođenje ove aktivnosti kroz IPA III za period 2023-2024“, zaključuje se u odgovoru premijera Zdravka Krivokapića.