"Ovakav moratorijum imao bi značajne, direktne posljedice na banke, njihovu likvidnost i profitabilnost. Na ovaj način bi se oslabio bankarski sektor, što bi se posljedično odrazilo i na mogućnostnbanaka da kreditno podrže privredu u obimu koji je neophodan", rekao je predsjednik Odbora Miloš Miketić.

Pojašnjava da bi moratorijumom bila obustavljena sva plaćanja kreditnih obaveza na period od šest mjeseci (ili tri, po predloženim amandmanima), čime bi banke ostale bez priliva sredstava iz kojih plasiraju kredite.

On ocjenjuje da su mjere koje je donijela Centralna banka Crne Gore u intenzivnoj komunikaciji sa poslovnim bankama, adekvatno rasterećenje i podrška onima koji su pogođeni pandemijom.

"I banke su dio privrede i one su pogođene krizom. Mi smo specifična privredna poluga koja omogućava privredi da funkcioniše, tako što izlazimo u susret potrebama kompanija za finansiranjem. Dosadašnji moratorijumi i drugi mehanizmi podrške su mjera koja je potrebna i dovoljna crnogorskoj privredi", smatra on. 

Prema njegovim riječima, banke su spremne da kreditiraju privredu, što i rade punim kapacitetom i tako treba i da ostane.

"Trenutno pregovaramo sa Ministarstvom finansija o novoj kreditnoj liniji. Banke bi trebalo da dobiju sredstva od Ministarstva koja bi dalje plasirala klijentima pod povoljnim uslovima. Gotovo sve banke su iskazale spremnost da učestvuju u tom projektu kojim bi se omogućile još niže kamatne stope za privredne subjekte. To je pravi kuriozitet, s obzirom na to da se nalazimo usred krize koja uzrokuje da kamatne stope skaču, ali pokušavamo da nađemo balans koji bi doprinio da se ubrza privredni oporavak", rekao je Miketić.

Savjetnica viceguvernera Centralne banke Crne Gore Nina Vujanović istakla je da je ova institucija izrazila negativan stav prema predloženom Zakonu o moratorijumu, a sa tim su saglasni i Svjetska banka te Međunarodni monetarni fond.

Predstavnik Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore Spasoje Vujošević iskazao je podršku bankarskom sektoru, ocjenjujući predloženi  moratorijum štetnim za finansijski sektor.

Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić istakla je da ovaj predlog zakona može nanijeti štetu bankarskom sektoru koji je pokretač ostatka privrede.

"Centralna banka je u međuvremenu donijela novi paket mjera kojim je proširena lista ugroženih djelatnosti i svi privredni subjekti sa padom prihoda većim od 50 odsto imaju pravo na moratorijum. Smatram da ovakav predlog zakona treba još jednom razmotriti u komunikaciji sa privredom, Centralnom bankom i komercijalnim bankama i naći rješenje koje će biti prihvatljivo za sve i u ovoj godini krize doprinijeti oporavku ekonomije", rekla je Drakić.

Makroekonomski pokazatelj

Odbor je na sjednici razmotrio makroekonomska kretanja, stanje na tržištima kapitala i osiguranja.

Savjetnica viceguvernera Nina Vujanović prezentovala je makroekonomske pokazatelje za prvi kvartal. Inflacija se nalazi u projektovanim okvirima. Registrovan je rast aktivnosti u oblasti industrijske proizvodnje, a pad u saobraćaju, građevinarstvu, šumarstvu i turizmu. Bankarski sistem je stabilan i visoko likvidan. Indikatori tržišta rada su nastavili tendenciju pogoršanja, ocjena je Centralne banke.

Tokom prva četiri mjeseca 2021. godine industrijska proizvodnja zabilježila je rast od 16 odsto u odnosu na uporedni period prošle godine. Bilježi se pad broja turista za 36,2 odsto kao i noćenja za 25,4 odsto. Promet u trgovinama na malo je porastao, prema preliminarnim podacima, za 31,1 odsto. U martu 2021. godine, prema evidenciji MONSTAT-a, bilo je zaposleno 154.782 lica, što je za 1,6% manje u odnosu na prethodni mjesec, i za 17,3% u odnosu na mart 2020. godine. Stopa nezaposlenosti u aprilu je iznosila 24,3 odsto, što je oko sedam procentnih poena više nego u odnosu na uporedni period 2020. godine, odnosno nešto manje od četiri procentna poena više u odnosu na početak godine. Vrijednost ukupno odobrenih kredita iznosila je 3,3 milijarde eura, što je 6,2 odsto više nego u aprilu 2020. Novoodbreni krediti u prvom kvartalu vrijedni su 238 miliona eura, što je 23 odsto
više.

"Procjene su da ćemo makroekonomske pokazatelje na nivou zabilježenih prije pandemije imati tek krajem 2022. godine", ocijenila je ona.

Tržište kapitala

Informaciju o stanju na tržištu kapitala Crne Gore za I kvartal 2021. godine prezentovao je Aleksandar Đuričković iz Komisije za tržište kapitala.

Statistički izvještaj Komisije za tržište kapitala za prvi kvartal 2021. godine bilježi pozitivne trendove u ukupnom prometu, vrijednosti berzanskih indeksa MONEX, berzanskog indeksa MNSE10 i tržišne kapitalizacije, dok je zabilježen pad broja transakcija.

U prvom kvartalu 2021. godine, zabilježen je rast ukupnog prometa, vrijednosti berzanskog indeksa MONEX, berzanskog indeksa MNSE10 i tržišne kapitalizacije, dok je zabilježen pad  broja transakcija.

Ukupan promet ostvaren na Montenegroberzi u prvom kvartalu 2021. godine iznosi 20,3 miliona eura, što je rast od 92% u odnosu na prvi kvartal 2020. godine;

Berzanski indeks MNSE10 bilježi procentualan rast od 6,72%, a MONEX 6,65%. Tržišna kapitalizacija je na kraju prvog kvartala 2021. godine iznosila 3,2 milijardi eura, što je rast od 0,67% u odnosu na početak godine.

Osiguranje

O Izvještaju o stanju na tržištu osiguranja za I kvartal 2021. godine govorila je Jovana Nenezić, glavni analitičar.

Na crnogorskom tržištu osiguranja na dan 31. 03. 2021. godine dozvolu za obavljanje poslova zastupanja u osiguranju imalo je 21 društvo za zastupanje, dva preduzetnika – zastupnika u osiguranju i osam banaka.

Prema preliminarnim podacima za I kvartal 2021. godine vrijednost ukupne aktive na nivou svih društava za osiguranje na dan 31. 03. 2021. godine iznosila je 255,7 mil. eura i ostvarila je rast od 2,5% više u odnosu na kraj 2020. godine.

Prema preliminarnim podacima društava za osiguranje ukupna bruto fakturisana premija u aprilu iznosila je 31,8 miliona eura, što predstavlja rast od 2,5% u odnosu na isti period u 2020.

Odbor je na kraju sjednice ocijenio da bi uvezivanje baza podataka banaka i Uprave prihoda i carina omogućilo adekvatnu razmjenu podataka o klijentima, ubrzalo procese, umanjilo papirologiju, te iskazao podršku ovoj inicijativi.