Dr Kljajić u alarmantnom period kada je broj inficiranih konstanto rastao bila je u kovid bolnici u Beranama. Sa poboljšanjem epidemiološke situacije, zaboravljamo koliko dramatično može biti stanje i šta je zapravo koronavirus u stanju da nam priredi. Medicinski radnici pamte agoniju kojoj se nije nazirao kraj.

“Radni dan je puno puta počinjao u 5 sati ujutro a trajao do sjutra popodne. Za infektologa u ovoj borbi radno vrijeme nije postojalo,  u ratu nema radnog vremena a ovo jeste zaista bio rat, za svaki minut života pacijenta a da ne pominjem vrijeme od 15 dana koje sam prošle godine danonoćno provela u bolnici sa svojim pacijentima”, kaže dr Kljajić za Kodex prisjećajući se najtežih dana. Ističe da su svi  zdravstveni radnici, kako ljekari tako i medicinske sestre i tehničari koji se nepravedno zapostavljaju a nose ogroman teret i odgovornost i za koje obično nema saosećanja, dokazali koliko je njihova profesija važna.

“Opravdali smo očekivanja, položili ispit humanosti u ovim teškim vremenima” naglašava dr Kljajić.

Predstavnici SZO u posjeti beranskoj bolnici, arhiva

 

Dr Kljajić, specijalista infektolog,  podsjeća da infektivne bolesti prate čovječanstvo od davnina da su bile i ostale glavni uzrok obolijevanja i smrti ljudi na prvom mjestu 33%,   slijede oboljenja srca i krvotoka 29% a na trećem mjestu su maligna oboljenja 12%.

“Razvojem farmaceutske industrije otkriveni su antibiotici, antivirusni ljekovi, vakcine pa smo došli u zabludu da zaraznih bolesti ima sva manje. Ovo su opovrgle pandemije gripa 2010., ptičjeg gripa a posebno pandemija koronavirusa. Uvijek su tokom čovječanstva infektivne bolesti imale ključnu ulogu a epidemije infektivnih bolesti su odgovorne za današnju demografsku strukturu stanovništva na planeti”, kaže dr Kljajić.

Svakako je, ističe ona, najznačajniji izum vakcina koja je mnogo puta spasila čovječanstvo a tako će i vakcina protiv korone spasiti mnoge živote i vratiti nam normalan pređašnji život.

“Koliko je medicina napredovala govori podatak da su naučnici još u januaru 2020. godine dešifrovali genom virusa na osnovu čega je napravljena bezbjedna i efikasna vakcina a to se u istoriji humane medicine nije dešavalo”, napominje doktorka Kljajić govoreći o brzom razvoju vakcine protiv koronavirusa.

'Svako se bavi naukom i medicinom i na pijaci, u kafiću, na ulici, svaka vakcina je efikasna i bezbjedna'

Ipak, građani u određenoj mjeri sumnjaju u efikasnost vakcine upravo iz tog razloga.

Prema njenim riječima, najveći problem je taj nedostatak povjerenja u struku i nauku i što svi sve znamo i svi o svemu pričamo a niko nikom ne vjeruje.

“Svako se danas bavi naukom i medicinom i na pijaci, u kafiću, na ulici... svuda ima, reći ću hrabrih,  koji diskutuju o laboratorijskim nalazima, terapijskim protokolima a medicinsku školu su vidjeli samo sa saobraćajne raskrsnice. Mi se nismo u prethodnim decenijama bavili preventivom i edukovali stanovništvo nego je dat veliki prostor antivakcinalnim pokretima. Meni su oni nerazumljivi ali još nerazumljiviji su mi pojedini ljekari koji imaju suprotan stav i koji svoje sumnje ne rješavaju na stručnim sastancima među nama ljekarima nego je prezentuju laicima i na taj način svojevrsno zbunjuju narod”, kaže dr Kljajić i dodaje:

“Oko 3500 virusa prešlo je sa raznih životinja u humanu populaciju i kako mi to stručno kažemo “preskočilo barijeru vrste” i u ovom momentu ima 320000 različitih virusa sa istim potencijalom a 27 je na čekanju u ovom momentu. Zato je vakcina najveći dar humane medicine”, napominje Kljajić.

 Vakcina protiv koronavirusa je, naglašava ona,  bezbjedna i efikasna sa minimalnim prolaznim neželjenim efektima, poput povišene temperature, bola, crvenila, glavobolje.Sa druge strane, ističe,  ukoliko obolimo od kovida možemo imati ozbiljne posledice po naše zdravlje za koje još uvijek ne znamo koliko će trajati i sa kakvim ishodom završiti.

“Ono što je sigurno da će nas jedino vakcina spasiti jer vakcina garantuje da nećemo imati teške kliničke slike i neće biti smrtnog ishoda. Vakcina je jedina koja će obezbijediti kolektivni imunitet uz naravno prirodni imunitet nakon preležane bolesti”, kaže Kljajić. Doktorka je primila, kako kaže, prvu dostupnu vakcinu i poručuje da je najbolja vakcina ona koje ima.

Dr Kljajić: Najbolja vakcina je ona koje ima

 

Podsjetila je da je imunizacija protiv koronavirusa u našoj zemlji počela 20.februara a sada nažalost i usporila. 

“Kaskamo za Evropom jer smo vakcinisali i revakcinisali 25,5 % punoljetnog stanovništva ( 18% opšte populacije) i to onih koji su prema anketama uvijek bili za vakcinaciju. Sada dolazimo do onih koji se lome koji su sumnjičavi, premišljaju se i na ovu grupu treba uticati”, napominje dr Kljajić.

“Izgubili smo mnogo života, u samom smo vrhu po broju umrlih na 100000 stanovnika. Zar to nije dovoljno da se opametimo i da vakcinaciju kao najveći izum humane medicine prihvatimo i sprovedemo u najboljoj mogućoj mjeri i da se vratimo normalnom životu”, zaključuje dr Kljajić.

 

_{*Članak je izrađen uz podršku Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija u sklopu projekta Doprinos imunizaciji protiv koronavirusa građana sjevera Crne Gore „Bolje spriječiti nego liječiti“. Stavovi izraženi u ovoj publikaciji isključiva su odgovornost autora i ne odražavaju stavove Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.}