"Na početku rada Vlade prepoznali smo ovo pitanje kao biznis barijeru i pitanje proširivanja saradnje sa PayPalom je zatvoreno. Sa kolegama iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja i Ministarstva ekonomskog razvoja ušli smo u pregovore sa drugom kompanijom koja će našim građanima i privredi omogućiti potpunu uslugu onlajn plaćanja. Imajući u vidu da razgovori još traju i zbog povjerljivosti informacija tokom samih pregovora, ne možemo u ovom trenutku otkrivati više informacija", kazala je Srzentić.

Na pitanje da li se kod nas može računati na servis koji bi online izdavao građevinske dozvole, Srzentić kaže da je to jedan od prioriteta.

"Prepoznali smo ovo kao barijeru i za građane i privredu i ovu uslugu smo uvrstili kao prioritetnu u okviru projekta koji realizujemo sa UNDP-jem. U narednom periodu u saradnji sa Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma radićemo na definisanju svih preduslova za elektronsko podnošenje ovih zahtjeva", kazala je ministarka.

Na pitanje da li se radi li na kreiranju jedinstvene baze podataka stanja građana kao preduslova za razvoj mnogih usluga, pa i pojednostavljivanja mnogih poslova samoj državi, poput kreiranja socijalnih kartona, pa čak i popisa i sl. Srzentić kaže da Ministarstvo unutrašnjih poslova vodi jedan od ključnih registara, a to je Centralni registar stanovništa koji je već u upotrebi i povezan je sa Jedinstvenim informacionim sistemom za elektronsku razmjenu podataka.

"Ovaj sistem omogućava da organi, odnosno drugi subjekti, razmjenjuju podatke iz elektronskih registara koje vode i informacionih sistema kojima upravljaju. Zahvaljujući ovom sistemu neće biti potrebe da građani i privreda donose potvrde i dokumenta koje izdaju drugi organi državne uprave, jer će se podaci razmjenjivati po službenoj dužnosti shodno Zakonu o upravnom postupku. Na ovaj način se štedi vrijeme i novac građana koji u budućnosti neće morati da lično donose razne vrste potvrda kao dokaz da su upisani u neki registar ili slično. Upravo ovaj sistem je zaslužan za razvijanje značajnih elektronskih usluga, kao što su: ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje, provjera plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, elektronski upis djece u osnovne škole i vrtiće, vođenje internih evidencija organa", kazala je Srzentić.