"Sve ovo sa jednim, strateškim, ciljem stvaranja konkurentne privrede i povećanja životnog standarda svih građana Crne Gore. Problem nezaposlenosti je problem sa kojim se suočavaju sve zemlje Evrope, pa i svijeta. Podsjetiću Vas da je nova Vlada započela mandat u, slobodno mogu reći, najizazovnijem trenutku u novijoj crnogorskoj istoriji. Trenutku u kojem smo morali da se istovremeno borimo za živote i zdravlje ljudi, ali i za egzistenciju najranjivijih kategorija privrede i društva. U ovakvim okolnostima Vlada konstantno radi na stvaranju preduslova za povratak privredne aktivnosti na pretkrizni nivo, a samim tim i smanjenje nezaposlenosti, ali ipak, složićemo se, zdravlje ljudi je na prvom mjestu“, kazao je Krivokapić odgovarajući na pitanje Raška Konjevića iz Kluba poslanika Socijaldemokratska partija Crne Gore – Albanska koalicija “Jednoglasno”.

Krivokapić je istakao, da je imajući u vidu, vanredne okolnosti, Vlada početkom godine usvojila četvrti paket ekonomskih mjera u cilju prevazilaženja negativnih posljedica po ekonomiju i stanovništvo.

"Podsjetiću, da je taj paket donijet u najbližim konsultacijama sa privrednim udruženjima i uz pažljivu analizu zahtjeva koje je privreda uputila ka Vladi. Ta komunikacija je nastavljena i u narednom periodu, pa smo u kontinuitetu imali kontakte sa predstavnicima privrede. Napominjem da je ova Vlada mjerama podrške najavila pomoć licima koja se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Ova najava dovela je do naglog povećanja broja prijavljenih lica tako je za samo mjesec dana broj nezaposlenih lica na evidenciji porastao za preko 5.000. Dodatno, Vlada je mjerom podsticaja novog zapošljavanja takođe stimulativno djelovala na prijavljivanje već nezaposlenih lica na ZZZCG. Sve navedeno je pokazalo da Vlada nema intenciju da vještački prikriva broj nezaposlenih lica već da ukaže na strukturni problem nezaposlenosti koji je stariji od ovih pet mjeseci na koje se Vi pozivate“, kazao je Krivokapić.

Krivokapić je naglasio da će u cilju rješavanju drugih strukturnih problema, ali i problema nezaposlenosti novi paket mjera podrške za II kvartal biti usvojen na sjednici Vlade 29.04.2021. godine.

"Pet je specifičnih ciljeva mjera podrške iz I i II kvartala: podrška ranjivim kategorijama stanovništva; podrška održavanju nivoa zaposlenosti i novom zapošljavanju; pospješivanje likvidnosti privrednih subjekata; stvaranje uslova za povećanje broja turista i stabilnost tržišta poljoprivrednih proizvoda. Kada je u pitanju „Izvještaj o poslovnom ambijentu za 2019-2020. godinu“, tačno je da je jedan od glavnih nalaza da poslovna zajednica nije adekvatno i na vrijeme uključena u izradu nacrta relevantnih propisa za poslovno okruženje, ali se to odnosi na rad prethodne administracije, a ne ove Vlade. Prema preporukama Američke privredne komore, sa čime je ova Vlada saglasna, neophodno je pravovremeno obezbijediti uključivanje i sveobuhvatne konsultacije sa poslovnom zajednicom, što bi dovelo do stvaranja kvalitetnijih i primjenljivijih normi i na taj način bi se spriječile česte promjene zakonodavnih rješenja koja nisu primjenljiva u praksi“, navodi se u odgovoru Krivokapića.

Premijer je podsjetio da je Izvještaj o uključivanju poslovne zajednice u proces donošenja odluka stvoren zahvaljujući inicijativi i stalnim naporima Američke privredne komore, kao i operativnoj podršci Sekretarijata Savjeta za konkurentnost. Krivokapić je kazao da to predstavlja dobru osnovu za praćenje i unapređenje ovog važnog preduslova za dalji razvoj poslovnog okruženja u cjelini.

"Upravo u cilju unapređenja poslovnog ambijenta Vlada je, na sjednici održanoj 11. februara 2021. godine, usvojila Odluku o obrazovanju Savjeta za konkurentnost. Cilj Savjeta je da doprinese većoj konkurentnosti privrede i bržem ekonomskom rastu zemlje. To uključuje ne samo rad na poboljšanju procesa i procedura, već i predlaganje strukturnih reformi za poboljšanje konkurentnosti, izradu plana za borbu protiv sive ekonomije, poboljšanje tržišta rada i zapošljavanja. Jedan od važnih zadataka Savjeta je javno promovisanje značaja dijaloga između privatnog i javnog sektora s ciljem poboljšanja konkurentnosti, stvaranja podsticajnog poslovnog okruženja i poboljšanja kvaliteta života građana. Upravo je Američka privredna komora jedan od članova novog Savjeta za konkurentnost. Na prvoj sjednici Savjeta, koja je održana 5. aprila, usvojen je Poslovnik o radu, Plan rada Savjeta za 2021. godinu i formirano je 8 radnih grupa koje će djelovati u okviru Savjeta, a koje će se baviti temama prepoznatim kao prioriteti za unaprijeđenje poslovnog okruženja i investicione klime u Crnoj Gori. To su radne grupe za turizam, reformu procesa registracije preduzeća i status Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS), priprema Nacrta zakona o registru nameta, razvoj malih i srednjih preduzeća, Nacionalno partnerstvo za cjeloživotno preduzetničko učenje, ekonomsko osnaživanje žena, mjere za uklanjanje prepreka uslugama u privatnom sektoru i promocija zelene ekonomije“, kazao je premijer.

Krivokapić je kazao da u navedenim radnim timovima ima 47 predstavnika privrednih udruženja, poručivši da će na taj način dijalog i komunikacija biti efikasniji. On je saopštio i da će predstavnici svih poslovnih udruženja koja su članovi Savjeta, aktivno učestvovati u radnim grupama.

"Podsjetiću Vas da su, na sastanku koji je ministar Milatović održao 19. aprila sa predstavnicima Američke privredne komore, njihovi predstavnici pohvalili inicijativu ministra povodom organizacije sastanaka i konsultacija sa privredom. Uvaženi poslaniče Konjeviću, kao što znate Predlog zakona o budžetu za 2021. godinu upućen je, shodno proceduri, Skupštini i u tom smislu Vlada je uradila svoj dio posla. Napominjem da Predlog Zakona o budžetu za 2021. godinu sadrži niz mjera na prihodnoj i rashodnoj strani koje će kroz stvaranje uslova za povećanje javnih prihoda, redefinisanu poresku politiku i smanjenje diskrecionih izdvajanja dovesti do konsolidacije javnih finansija. Kada je riječ o smanjenju poreskog opterećenja rada, Vlada Crne Gore je prepoznala problem, ali ovakva promjena u uslovima velike neizvjesnosti izazvane pandemijom zahtijeva detaljnu analizu, a posebno imajući u vidu fiskalni uticaj promjene poreskog opterećenja rada“, piše u odgovoru Krivokapića.

Predsjednik Vlade je saopštio da, u tom smislu, Vlada u saradnji sa socijalnim partnerima kroz već uspostavljenu Radnu grupu za analizu svih fiskaliteta i parafiskaliteta radi na pronalaženju optimalnog modela kada je u pitanju povećanje minimalne zarade i smanjenje poreskog opterećenja rada.

"Ovdje moramo voditi računa o dugoročnoj stabilnosti i održivosti javnih finansija u slovima kada sprovodimo mjere fiskalnog prilagođavanja a sve radi smanjenja deficita javnih finansija i javnog duga. Znači sveobuhvatna analiza uticaja povećanja minimalne zarade i smanjenja poreskog opterećenja rada biće osnov za donošenje odluka, naravno uz participaciju i saglanost svih socijalnih partnera. Kada je riječ o Predlogu zakona o utvrđivanju šema državnih garancija za kredite kao mjera podrške privredi (lex specialis) njime se predlaže izdavanje državnih garancija za kredite kod banaka, odnosno propisuju se uslovi za obezbjeđivanje sredstava za izdavanje garancija za kredite banaka pojedinim privrednim društvima, sa ciljem smanjivanja ekonomskih posljedica krize. Nakon izvršene analize došlo se do zaključka da bi donošenje ovakvog zakona bilo ustavno-pravo upitno, imajući u vidu da se Predlogom zakona propisuje koja društva ne mogu koristiti državne garancije što je u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore. Nadalje usvajanje ovakvog Prijedloga zakona sa sobom bi nosilo visoki fiskalni rizik za održivost javnih finansija imajući u vidu da je Vlada, kako sam već naveo, donijela paket mjera koji targetira upravo najranjivije kategorije privrednika“, zaključuje su u odgovoru Krivokapića.