Za Rezoluciju PSSE glasalo je 68 poslanika dok je njih šest bilo uzdržano.

Navodi se da je u Crnoj Gori, u oblasti nezavisnosti sudstva, povjerenja u izborni proces, borbi protiv korupcije i stanja u medijima, postignut slab ili nikakav napredak.

Ko-izvjestilac Damien Kotije naglasio je da je u Crnoj Gori, tokom perioda na koji se rezolucija donosi, dobra situacija kada je riječ o poštovanju prava manjina, iako je bilo nekih izolovanih incidenata u posljednje vrijeme, a kao dobri primjeri naglašeni su LGBT zakon o istopolnim zajednicama, kao i transfer vlasti i prva demokratska rotacija od nezavisnosti Crne Gore, prenosi Portal RTCG.

U četiri ključna prioriteta – nezavisnosti sudstva, povjerenju u izborni proces, borbi protiv korupcije i stanju u medijima postignut je slab ili nikakav napredak što je, kako je naglašeno, izazvalo razočaranost Parlamentarne skupštine.

Napretka nije bilo, kako se ocjenjuje, u izbornoj reformi, i na tom polju treba sarađivati sa opozicijom, budući da je potrebna dvotrećinska većina.

Povodom sudstva - zabrinutost i dalje postoji zbog izbora sudija na više od dva mandata, a naglašeno je da je Crna Gora nedavno dobila kritike od Venecijanske komisije povodom tužilačkih zakona, te da reforma Tužilačkog savjeta ne treba da se politizuje.

Suštinskog rezutata nije bilo ni u slobodi medijia, a pomenuti su i slučajevi istraživačkog novinara Jova Martinovića i Olivere Lakić.

U raspravi su pored crnogorskih poslanika učestvovali i parlamentarci iz Francuske, Mađarske, Njemačke, Slovenije, Grčke, koji su poručili da su napredak i dostignuća Crne Gore u posljednjih 15 godin izuzetna, te da žele da se nastavi funkcionalni demokratski proces i izgradnja funkcionalnih instucija.

Nacionalizam da ne odvuče CG u devedesete

Takođe, poslanici su ocijenili da je važno "ne dozvoliti da nacionalizam odvuče Crnu Goru u surove devedesete", a poslanici su poručili i da je važno pomoći Crnoj Gori da riješi problem duga za autoput.

Saglasni su i da proces post – monitoringa treba nastaviti sve dok postoje ozbiljni izazovi.

Predsjedavajuća crnogorske parlamentarne delegacije, poslanica Maja Vukićević naglasila je da je najveći problem u tužilaštvu i sudstvu, i da su sudovi pod političkim uticajem.

Konsultacije sa vjerskim zajednicama nijesu bile inkluzivne

Između ostalih, usvojeni su amandmani kojima se crnogorske vlasti pozivaju da u potpunosti primijene preporuke koje je formulisala Venecijanska komisija, posebno one koji se odnose na "nepovredivost mandata i rizik od politizacije članova Tužilačkog savjeta koji nijesu profesionalni tužioci".

Usvojen je i amandman kojim se izražava žaljenje što konsultacije sa vjerskim zajednicama o izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti nijesu bile potpuno inkluzivne.

Amandmanima se takođe propisuje da će Skupština Savjeta Evrope "pažljivo nadgledati istrage o navodima za zločine iz mržnje i etnički i vjerski motivisane napade prema manjinama koji su se dogodili od proglašenja rezultata izbora u avgustu."