“Da bi oporezovanje nezakonito stečene imovine imalo puni smisao ukazujem da se, mehanizmima međunarodne policijske, poreske i bankarske saradnje, mora obuhvatiti i imovina iznešena u inostranstvo, a radi se o stotinama miliona eura”, rekao je Damjanović Vijestima.

On je objasnio da se mora pojednostaviti saradnja institucija u Crnoj Gori, po kojoj bi UPIC imala svakodnevni bezuslovni uvid u bankarske transakcije na bazi kojih se mehanizmima fiktivnih međukompanijskih transakcija, a onda i izvlačenja gotovine sa bankarskih računa, stiče nezakonito bogatstvo,krivičnim djelima utaje poreza i pranja novca.

“Povećanje roka za zastaru poreske obaveze na period veći od trenutno važećih deset godina, primjena poreske stope na nezakonito utvrđenu imovinu od oko 80 odsto, obuhvatanje imovine koja je iznijeta u inostranstvo, formiranje specijalno obučenih međuresorskih timova za utvrđivanje porijekla imovine, neka su od rješenja na kojima bi trebalo da počiva oporezovanje nelegalne imovine”, smatra Damjanović.

Međuresorski timovi koji bi se bavili tim pitanjem trebalo bi da budu sastavljeni od poreskih inspektora, predstavnika sektora za finansijsko-objavještajne poslove Uprave policije (UP), tužilaštva, Centralne banke (CBCG) i Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), dok kontrola imovine, kako je rekao Damjanović, treba da krene od onih koji će da obavljaju kontrolu.

On smatra da bi trebalo ispitati porijeklo imovine, ne samo javnih funkcionera, već i eksponiranih osoba iz oblasti civilnog sektora, medija, pojedinih nevladinih organizacija i akademske zajednice.

Utvrđivanje predloga zakona o porijeklu imovine je ovogodišnjim Programom rada Vlade definisano za četvrti kvartal, dok je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović ranije najavio da bi taj akt mogao da se usvoji do kraja proljećnog zasjedanja parlamenta.

Vlada je procijenila da bi godišnjih fiskalni efekat od oporezovanja nelegalne imovine mogao biti oko 20 miliona eura.

“Uz neophodnu sinergiju Vlade i skupštinske većine, koja je ključna za brzu i efikasnu realizaciju ovih aktivnosti, neophodno je otkloniti još nekoliko dilema, poput perioda na koji se ove aktivnosti odnose, a koji mora biti mnogo duži nego što je važeći zakonski rok apsolutne poreske zastare od deset godina, kao i takozvanog minimalnog iznosa razlike vrijednosti imovine i prihoda koji bi bio osnovica za oporezivanje”, rekao je Damjanović.

Što se tiče poreske stope, ona, kako je rekao, može biti i desetostruko veća od postojeće stopa poreza na dohodak fizičkih lica i na dobit, koje su veoma niske i iznose svega devet odsto.