1999.godine, tokom NATO bombardovanja SR Jugoslavije, sa prostora tada Autonomne pokrajine Kosova i Metohije na teritoriju Republike Crne Gore ušlo oko 100,000 izbjeglica.

"Većina tih izbjeglica je sigurno ušla u Crnu Goru. Međutim, u nekoliko slučajeva Vojska Jugoslavije pucala je na kolone izbjeglica u zoni odgovornosti Podgoričkog korpusa što je za posljedicu imalo više mrtvih lica. Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) u optužnici, podignutoj 30. jula 2008.godine, navodi da je prilikom jednog takvog događaja, 18. aprila 1999.godina, ubijeno šest i ranjeno pet lica, a da je u drugim slučajevima koji su se odigrali od 18. aprila do 21. maja 1999.godine, na više lokacija, ubijeno još 11 lica. Cijeli slučaj je nazvan po selu Kaluđerski laz, gdje se odigrao i najtragičniji događaj, iako nijesu svi zločini, pa ni tog dana, počinjeni na toj lokaciji. Proces “Kaluđerski laz” počeo je podizanjem optužnice 30. jula 2008.godine protiv osam pripadnika Vojske Jugoslavije, a završen je presudom Apelacionog suda 8. decembra 2014.godine. Nakon sedam godina postupka i odbacivanja dijela optužnice, svi optuženi su oslobođeni", podsjetila je Tamara Milaš iz CGO.

Crnogorski pravosudni sistem, naglašava ona, ima obavezu da ozbiljno preispita ovaj slučaj, posebno što su se tokom i nakon postupka pojavile različite informacije o broju žrtava, vremenu ubistava, ali i nezakonitom upravljanju sa dokazima.

"Zabrinjavajuće je da je slučaj okončan bez utvrđivanja odgovornosti za strašna stradanja nevinog stanovništva koje je spas tražilo u Crnoj Gori a koja im je uputila poziv za dobrodošlicu", istakla je u saopštenju.

Nedopustivo je, ocjenjuje, da se i danas manipuliše žrtvama, izbjeglicama, porodicama nestalih radi sticanja političkih poena, umjesto da se tim ljudima prizna status civilnih žrtava rata, da se donese sveobuhvatan i racionalan program raparacije, da se izgrađuje sjećanje i kroz spomenike na takve događaje, na čemu insistiraju i relevantne nevladine organizacije.

"Centar za građansko obrazovanje (CGO) apeluje na Vladu Crne Gore da posvećeno radi na rješavanju slučajeva ratnih zločina i uspostavljanju pravde za žrtve ove, ali i svake druge, oružane akcije koja je odnijela nevine žrtve i produkovala nestabilne odnose u regionu, umjesto da relativizuje neke od najstrašnijih zločina. U tom kontekstu, zabrinjavajući su i nedopustivi stavovi pojedinaca u Vladi Crne Gore, poput ministra pravde, jer se njima otežava već bremenit proces uspostavljanja pravde za žrtve, kulture sjećanja i evropeizacije države Crne Gore", zaključuje Milaš.