Dvojno državljanstvo, prema saznanjima tog lista, ima pet funkcionera Demokratskog fronta i po jedan iz Demokrata i Građanskog pokreta Ura.

Kada je riječ o funkcionerima Fronta, osim crnogorskog, državaljanstvo Srbije i pravo glasa u toj zemlji imaju poslanici Simonida Kordić, Milun Zogović, Milo Božović i odbornik tog političkog saveza u Bijelom Polju Rade Ranitović. Poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin upisan je u birački spisak Kosova.

Simonida Kordić je, prema saznanjima Pobjede, upisana u birački spisak Srbije na biračkom mjestu broj 25 u Studentskom domu "Krcun" u beogradskom naselju Zvezdara.

Poslanik Milun Zogović, koji je ujedno i predsjednik skupštinskog Administrativnog odbora, u Srbiji je registrovan na biračkom mjestu broj 16, koje se nalazi u sklopu Domu zdravlja u naselju Čukarica u Beogradu.

Njegov kolega Milo Božović pravo glasa u Srbiji može da ostvaruje na biračkom mjestu broj 66. u mjesnoj zajednici "Paviljoni" u Ulici Maršala Tolbuhina 46 na Novom Beogradu.

Odbornik Fronta i predsjednik opštinskog odbora Nove srpske demokratije u Bijelom Polju Rade Ranitović pravo glasa ima na biračkom mjestu broj 4 u okviru Medicinske škole u Čačku.

Dobričanin, koji je u Skupštinu Crne Gore ušao sa liste Ujedinjene Crne Gore, pravo glasa može da ostvaruje na Kosovu, u Prištini.

Kada je riječ o Demokratama, predsjednik Opštinskog odbora te partije u Budvi Mijomir Pejović, prema saznanjima Pobjede, osim crnogorskog posjeduje i državljanstvo Srbije. On, međutim, nije upisan u birački spisak i ne ostvaruje pravo glasa u toj zemlji.

Državljanstvo Srbije ima i direktor Društva za istraživanje politike i političke teorije Vladimir Pavićević, koji je blizak Demokratama. Pavićević je upisan na biračkom mjestu broj 84 u Osnovnoj školi "Despot Stefan Lazarević", u Ulici Milice Janković 15 na Zvezdari u Beogradu.

Dvojno državljanstvo posjeduje i poslanica Ure Božena Jelušić. Ona je, osim Crne Gore, državljanska i Republike Hrvatske. Jelušić, međutim, kako kaže, nije upisana u birački spisak i nema pravo glasa u toj zemlji.

Ona je ujedno i jednina koja je juče na ovu temu željela da govori za Pobjedu.

Jelušić je navela da je hrvatsko državljanstvo regularno dobila 1996. godine na osnovu rođenja u toj zemlji.

"U Republici Hrvatskoj nemam ni boravište ni prebivalište, a samim tim ni glasačko pravo. Taj papir sam dobila u vrijeme sankcija, a hrvatski pasoš mi je tada omogućavao putovanja", navela je Jelušić.

Ona ističe i kako je "dosta građana Crne Gore koji su rođeni u Hrvatskoj u to vrijeme ostvarilo pravo na državljanstvo".