On je, u intervjuu za "Russia today", rekao da se na putu evropske integracije usaglašenost sa Unijom u oblasti vanjske i bezbjednosne politike podrazumijeva, i da bi baš u tom kontekstu trebalo posmatrati restriktivne mjere prema Rusiji, koje "jesu proevropske, ali nijesu antiruske“.

"One ne predstavljaju neprijateljski čin i u realnom životu ne pogađaju obične ruske građane, o čemu svjedoči i broj turista koji su nakon uvođenja sankcija odabrali baš Crnu Goru za svoj odmor“, naveo je Radulović.

On je kazao da se sve zemlje EU bez izuzetka pridružuju istovjetnim mjerama, i da, imajući u vidu da Rusija sa njima, bez obzira na sankcije, gradi dobre bilateralne odnose, vjeruje da Crna Gora zaslužuje identičan pristup.

Na pitanje sa kojim nasljeđem i problemima iz prethodne vlasti se suočila nova Vlada na planu međunarodnih odnosa, uključujući i Rusiju, Radulović je rekao da su vanjskopolitički prioriteti Crne Gore definisani 2006. godine, nakon obnove njene nezavisnosti, a možda, čak i ranije.

"Među njima su, podrazumijeva se, i evropska perspektiva Crne Gore – članstvo u EU, pouzdano savezništvo u okviru NATO-a i stabilna saradnja sa drugim zemljama regiona. Takođe, uspostavljanje saradnje sa ključnim svjetskim igračima i velikim silama, među kojima je Rusija naravno, svakako zauzima dostojno mjesto“, naveo je Radulović.

On je podsjetio da su 30. avgusta prošle godine održani izbori i da je prvi put za 30 godina u Crnoj Gori došlo do promjene vlasti.

"Lideri pobjedničke koalicije – premijer Zdravko Krivokapić, predsjednik Skupštine Aleksa Bečić i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, potpisali su sporazum shodno kojem vanjska politika ostaje nepromijenjena. Na toj osnovi, članstvo Crne Gore u EU ostaje glavni prioritet“, kazao je Radulović.

On je rekao da su se odnosi između Rusije i Crne Gore nalazili u izvjesnoj stagnaciji i da je prethodna Vlada istupala sa antiruskom retorikom.

"Taj narativ hoćemo da promijenimo i želimo da sarađujemo sa Rusijom u svim oblastima od obostranog interesa – ali na način da se to ne kosi sa našim odgovornostima u usklađivanju politike sa Zapadom“, naveo je Radulović.

On je kazao da se može sarađivati u oblastima turizma, ekonomije, avio saobraćaja, kulture, obrazovanja.

"Dodaću da je naša Vlada spremna za obnovu dijaloga sa Rusijom upravo u onim oblastima o kojima smo nedavno premijer Crne Gore i ja razgovarali sa ministrom vanjskih poslova Rusije Sergejem Lavrovom“, rekao je Radulović.

Upitan da prokomentariše izjavu Krivokapića da Crna Gora “ne može sebi dozvoliti takav luksuz” uvođenja sankcija protiv Rusije, on je naveo da niko u svijetu nije srećan zbog uvođenja sankcija protiv neke zemlje.

"Mislim da niko u EU nije srećan nastalim odnosima između Unije i Rusije. Međutim, ako dijelimo vrijednosti sa EU, u kojoj osim mene, želi da bude i 80 odsto građana – u tom slučaju moramo preuzeti i određene rizike, kako bismo dijelili sve benefite i eventualne gubitke takvih odnosa“, kazao je Radulović.

On je ponovio da te sankcije ne predstavljaju neprijateljski čin.

Na pitanje da li se novo rukovodstvo razlikuje od prethodnog samo po tome što ne želi da gradi antiruski narativ, Radulović je rekao da je prethodna Vlada pogrešno postupala u odnosima prema Rusiji.

"Prema mom skromnom mišljenju, predstavljali su restriktivne mjere prema Rusiji kao kaznu za napetost u odnosima između Podgorice i Moskve. To je pogrešan pristup. Restrikcije protiv Rusije se uvode, ne zbog toga što smo mi antiruski, već zbog toga što smo proevropski orijentisani“, kazao je Radulović.

Upitan koje konkretne oblasti ostaju moguće za razvoj saradnje sa Rusijom, on je naveo oblast turizma.

Radulović je kazao da je Crna Gora, uprkos jasnim vanjskopolitičkim prioritetima, spremna da razvija konstruktivnu saradnju sa Rusijom u svim oblastima od obostranog interesa.

"Još jedna oblast u kojoj bismo mogli sarađivati jeste jačanje ugovorno pravne osnove između dvije zemlje. Vjerujem da bi, u znak sjećanja na obilježavanje navedenog jubileja, mogla da se organizuje i posjeta Rusiji, uključujući i moju. Definitivno, postoji prostor za razvoj odnosa u oblastima turizma, avio saobraćaja, kulture, ekonomije, obrazovanja i medicine“, naveo je Radulović.

Na pitanje kakav je značaj ruske vakcine u normalizaciji odnosa i obnavljanju ekonomije zemlje, on je rekao da se vode intenzivni pregovori sa ruskom stranom u cilju kupovine što veće količine vakcina.

"Istovremeno, imamo kontakte sa Kinom, koja nam je obezbijedila oko 30 hiljada doza vakcina Sinofarm. Pomaže nam, takođe, i EU. Pored toga, Crna Gora je, kroz program Kovaks, naručila 250 hiljada doza lijeka. Ako saberemo sve vakcine koje, potencijalno, treba da dobijemo, to znači da kroz imunizaciju imamo dobre šanse da se izborimo sa virusom“, kazao je Radulović.

Upitan kakav je uspjeh postigla Crna Gora na putu evropskih integracija i kakva je njegova prognoza za pristupanje članstvu u EU, on je rekao da je Unija nepotpuna bez zemalja Zapadnog Balkana, a da je Crna Gora srce tog regiona.

"Što se tiče datuma pristupanja, ne bih licitirao. Podsjetiću samo na riječi evropskog komesara (za susjedsku politiku i proširenje) Varheljija koji je kazao da bi volio da bar jedna od zemalja kandidata postane članica EU do kraja isteka mandata misije. Svim srcem bih volio da to bude Crna Gora“, zaključio je Radulović.