Profesor Stojanović ima duplo bolji rezultat u odnosu na period od prije tri nedelje i kaže da je dobro reagovao na revakcinaciju Fajzerom, ali da ne bi bio razočaran ni manjim nivoom antitijela. Marija Gnjatović ima isti nivo antitijela, jer je drugu dozu Sputnjik V vakcine primila još krajem januara, dok Nataša Miljković, koja je vakcinisana kineskim "Sinofarmom", ima u odnosu na njih nešto manji nivo antitijela.

„Maksimum antitijela kod Sinofarma je kasnije u odnosu na Sputnjik i Fajzer, šest nedelja posle druge doze“, rekla je Gnjatović.

Ona dodaje da ima dosta ljudi koji nisu razvili antitijela.

„Kada je u pitanju Sinofarm vakcina najlošiji odgovor je bio kod starijih muškaraca, starijih od 65 godina, nije rijetko da dođu supružnici, da žena ima dobar nivo antitijela, a kod muškarca ništa ili su rezultati jedva mjerljivi, ali to ne znači da oni nisu zaštićeni. Treba to pratiti i sve podatke sumirati i eventualno nekim ljudima ponuditi treću dozu“, navela je Gnjatović.

Stojanović kaže da su antitijela pokazatelj da je naš organizam reagovao na nešto i da je to klasičan primjer dobre i loše i vijesti.

Imunitet nije matematika

„Loša je što ne znamo koja je vrijednost antitijela dovoljna, a dobra je da antitijela štite pacijente od ponovnog obolijevanja. Imunitet nije matematika, kompleksna je stvar, ne mogu se brojevi upoređivati. Svi smo odreagovali na vakcinu, a i suštini i dalje ne znamo na duže staze sta nas štite“, kaže Stojanović, prenosi N1 Beograd.

Profesor Stojanović je govorio o trećoj dozi vakcine Sinofarm koja se preporučuje u Ujedinjenim Arapskim Emiratima ako posle dvije nema efekta.

„U Ujedinjenim Arapskim Emiratima stanovništvo je većinski primilo Sinofarm, sada se pokušava i sa trećom dozom vakcine za one koji su vakcinisani prije 6-12 mjeseci“, kaže on.

Smatra se da bi ona dodatno mogla da ponudi zaštitu imunog sistema i da se obuhvate i novi sojevi koronavirusa, a da li je „treća sreća“ Stojanović kaže da treba sačekati klinička ispitivanja i ponovio da ko nema antitijela ne treba da bude razočaran.

Marija Ganjtović ističe da još nema preliminarnih podataka o T ćelijskom odgovoru, na kome se radilo na Instituta za primjenu nuklearne energije.

„Radi se na pripremi nacionalne studije, uveliko radimo na tome. Moj savjet svima koji žele da provjere antitijela da sačekaju rezultate studija, ne mora svako da provjerava nivo antitijela i onda će se shvatiti da li postoji problem i za koje grupe i onda će se znati o kojim vakcinama se radi i kod osoba koje nemaju mjerljiv nivo antitijela da li postoji ćelijski odgovor. Ovdje nema brzih odgovora, istraživanja se prate, za nekoliko mjeseci biće jasnija situacija. Svi i dalje moraju da poštuju mjere, mnoge stvari se još uvijek ne znaju“, rekla je Marija Gnjatović.

Antitijela se prenose sa majke na bebu

Komentarišući slučaj sa Floride kada je trudnica dobila vakcinu, tri nedelje kasnije rodila je bebu koja je imala antitijela, Gnjatović kaže da to nije ništa neobično i da se antitijela prenose sa majke na djecu, a da taj prenos zavisi od količine antitijela. Ona dodaje da trudnicama nije bilo preporučeno da prime vakcinu zato što nisu bile uključene u istpitivanja.

„One žene koje su primile ranije vakcinu pa zatrudnele, ništa im se nije desilo. Fajzer je krenuo sa uključivanjem trudnica u ispitivanja. Rutinska primjena vakcina u tom slučaju se ne preporučuje, a kod onih kod kojih postoji visok rizik od obolijevanja i za trudnice koje imaju prateća oboljenja, za njih se preporučuje“, kaže doktor Stojanović.

Evropska agencija za ljekove (EMA) je objavila da je vakcina AstraZeneka bezbjedna i djelotvorna vakcina koja nije povezana s većim rizikom od tromboembolije, ali da ne može da se odbaci povezanost između tih slučajeva i vakcinisanja. Stojanović dodaje da možemo biti sigurni u to što kaže EMA.

„Pojava tromboza je uočena na izuzetno malom broju slučajeva i vakcina je suspendovana dok se ne utvrdi šta se tu dešava, jer niko ne želi da svoje građane dovede u problem. Nema uzročno-posledične veze da se radi o trombozi zbog vakcine“, kaže Stojanović.

Profesor je ponovio da je revakcinacija vakcinom AstraZeneka posle 12 nedelja po protokolu i da je najveća zaštita primijećana baš kod onih koji su drugu dozu dobili posle 12 nedelja.

Gnjatović kaže da nema dokaza zašto je neko više podložan virusu, ali da su djeca manje podložna jer su mnogo izloženi virusu i „u treningu“ su.

Za 60 dana vakcinacije u Srbiji, milion i po ljudi je „zavrnulo rukav“, a Gnjatović kaže da nema razumijevanja za one koji još uvijek čekaju da to urade.

„Zaista nemam razumijevanja, vidi se da nema ozblljnih slučajeva neželjenih dejstava, već samo očekivanih dejstva“, kaže Gnjatović.

Profesor Stojanović kaže da ne razumije svoje kolege koji ne žele da se vakcinišu i ponavlja da bolje zaštite od koronavirusa nema.