Povećanja neće biti ni za ljekare subspecijaliste, specijaliste i doktore medicine.

Vlada je u obrazloženju, između ostalog, navela da to ne bi bilo u duhu socijalnog dijaloga, te da bi odredba da se plate utvrđuju mimo kolektivnog ugovora dovela do neravnopravnog položaja u odnosu na druge zaposlene u javnim ustanovama u sektoru zdravstva, prosvjete, nauke, kulture i socijalne zaštite.

"Na osnovu raspoloživih podataka utvrđeno je da fiskalni efekat istog u odnosu na koeficijente iz decembra 2020. godine na godišnjem nivou iznosi 13 miliona eura (za 1970 zaposlenih), ne računajući pripravnost, dežurstvo, noćni rad, prekovremeni, praznični i druge dodatke koji se uvećavaju povećanjem osnovnog koeficijenta. Takođe je utvrđeno da su predloženi koeficijenti uvećani od 30 do 70 odsto", piše u obrazloženju prenosi Pobjeda.

Navodi se i da je granskim kolektivnim ugovorom za zdravstvenu djelatnost koeficijent za zaposlene uvećan 12 odsto u prošloj i dodatnih tri odsto u ovoj godini.

Poslanici Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković i Raško Konjević tražili su da se zvanje ljekar subspecijalista doda odmah nakon predsjednika Privrednog suda, ljekar specijalista nakon predsjednika disciplinske komisije i doktor medicine nakon sudije suda za prekršaje.

Vlada nije prihvatila prijedlog poslanice Branke Bošnjak (PZP) da se, između ostalog, povećaju plate za profesore, odnosno koeficijenti za redovne i vanredne profesore, docente i naučne saradnike.

U Vladi smatraju da bi ovakva odredba dovela do neravnopravnog položaja u odnosu na druge zaposlene u javnom sektoru. Predloženi koeficijenti, između ostalog, uvećani su u prosjeku za oko 70 odsto.

"Navedene promjene imale bi snažan fiskalni efekat koji bi nepovoljno uticao na stabilnost i održivost javnih finansija. Kolektivnim ugovorom i izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora na UCG koeficijenti za zaposlene na UCG uvećani su devet odsto prošle godine i dodatno tri odsto ove godine",naveli su iz Vlade.

Nije prihvaćen prijedlog Bošnjak ni da se predvidi da se osiguraniku u poseban staž može uračunati vrijeme provedeno na odsluženju vojnog roka.

"Kako se navedenim prijedlogom zakona predlaže da se u poseban staž računaju ranije provedeni periodi na odsluženju vojnog roka za koji nije plaćen doprinos i koji nijesu mogli biti osnov za ostvarivanje prava na penziju,korisnicima koji su do sada stekli to pravo, došlo bi ne samo do stvaranja novih finansijskih obaveza za penzijski sistem, već i do narušavanja principa ravnopravnosti", naveo je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić.