On je istakao da je upoznao sam sagovornike Hamiltona - Irska,  Nicolatosa - Kipar,  Gaspara - Portugalija i Dikova - izvjestilac KV-a o stavu Albanske liste, koju predstavlja, o tim nacrtima zakona.

"Institucije tužilaštva osnovane ustavnim amandmanima iz 2013. godine sa ciljem povećanja nezavisnosti državnog i specijalnog tužilaštva, kao i povećanje dijaloga u Skupštini nakon što se Generalni tužilac i Tužilački savjet izabere kvalifikovanom većinom, što ovaj zakon izbjegava ili omogućava potencijalni politički uticaj ili interesnim grupama.

Institucija ne bi trebalo da bude ugašena (reosnivanje pod drugim imenom) zbog namjere da se promijeni tužilac. U svakoj instituciji ima profesionalnih i poštenih ljudi. Navode o mogućoj korupciji treba posmatrati konkretno, a ne na odgovornosti jedne profesije", kazao je Nimanbegu.

Prema njegovim riječima, tužilaštvo u novije vrijeme pokazuje marljiviju inicijativu nego u prošlosti "zbog koje nas navodi da razmišljamo o razlozima takvog ponašanja".

"Građanima su potrebne pouzdane i profesionalne institucije i to je naš politički cilj.

Ni 2014. nismo glasali za tužioca u Skupštini Crne Gore, što se ni posle mnogo godina nije pokazalo kao greška.

Skorašnja politička zbivanja u Crnoj Gori utiču na to da politički zahtjevi albanskih predstavnika u Crnoj Gori uvijek utiče i procjenjuju se ne u fokusu stvarne političke rasprave, zbog kontradikcija i podijela među ostalim stanovništvom u Crnoj Gori.

Čak i izborni zakon dokazuje da postoji malo afirmativne akcije, jer  naše predstavljanje još od 2012. godine u Skupštini je u smislu glasova skuplje u odnosu na ostale partije", kazao je Nimanbegu.

U svakom slučaju, dodaje on treba insistirati na dijalogu između pozicije i opozicije za postizanje dogovorenog zakona i treba ih uslovljavati da kandidat ima konsenzus nakon istinskog parlamentarnog dijaloga.

"Trenutna vlast kada je bila u opoziciji bojkotovala je samu Skupštinu ili glasanje kandidata za tužilaštvo, što sada komplikuje politički dijalog", kazao je Nimanbegu.