Najviše su pogođene manjine, jer je životni vek Afroamerikanaca skraćen za gotovo tri godine, a hispanaca za skoro dvije, pokazuju preliminarne procjene Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), prenosi Glas Amerike.
"To je ogroman pad. Morate da se vratite sve do Drugog svjetskog rata da bi ste pronašli takav pad", rekao je Robert Anderson, koji je zadužen za statistiku u CDC.
Drugi zdravstveni stručnjaci ocjenjuju da novi podaci o životnom vijeku pokazuju duboke posljedice kovida 19, ne samo kada je riječ o smrtnim slučajevima zbog zaraze, već i zbog srčanih bolesti, raka i drugih zdravstvenih stanja.
Ono što je nevjerovatno kada je riječ o tim brojkama je što se one odnose samo na prvu polovinu godine. Kada stignu podaci za cijelu 2020. očekujem da budu još gore“, ističe zdravstveni istraživač i dekan na Univerzitetu Kalifornije u San Francisku doktorka Kirsten Bibins Domingo.
Ovo je prvi put da je CDC saopštio informacije o životnim vijeku zasnovane na djelimičnim podacima, a već se zna da je 2020. godina bila najsmrtonosnija u američkoj istoriji, sa više od tri miliona smrtnih slučajeva.
U prvoj polovini prošle godine životni vijek Amerikanaca bio je 77,8 godina, što je jedna godina manje u odnosu na 2019. Za muškarce je prosjek bio 75,1 godinu, a žene 80,5 godina.
Kada se gleda po grupama, hispanci u SAD i dalje imaju najduži životni vijek. Afroamerikanci sada zaostaju za bijelcima za šest godina, čime je preokrenut trend prema kojem su se od 1993. godine približavali njihovi životni vijekovi.
Između 2019. godine i prve polovine 2020, životni vijek Afroamerikanaca skraćen je za 2,7 godina i sada je prosjek 72 godine. Pad među hispancima bio je 1,9 godina na 79,9, a životni vijek belaca sada je 78 godina, devet i po mjeseci manje nego u 2019.
Komentari