"Govor mržnje postaje dominantan sadžaj velikog broja profila na društvenim mrežama gdje prosto mema nikakve kontrole i svako može da napiše ono što želi bez obzira da li ta izjava i sadržaj utiču negativno na pojedince ili određene grupacije.” kazala je sociološkinja Centra za afirmaciju i razvoj mladih Milena Jelić Šuntić.

Ona ističe da je zabrinjavajuće to što se mnogi konflikti i agresija koji se dešavaju na online platformi vrlo lako mogu i prenjeti u realnost, odnosno u stvarni zivot.

"Veliki broj, da ne kažem svi oni koji su korisnici društvenih mreža su izloženi ovakvom vidu komunikacije i agresije koja ima negativne posljedice  prema pojedincima, grupama, ali utiče i na čitavo društvo. Zabrinjavajuće  je što su korisnici društvenih mreža mahom mladi od 15 do 30 godina koji u velikom broju slučajeva nisu svjesni eventualnih posljedice. Granice agresivnosti na društvenim mrezama umjesto da se smanjuju one se brutalno pomjeraju na gore.” kaže Jelić Šuntić.

,,Prag tolerancije na samu agresiju i govore mržnje na online platformama je veoma visok. Na društvenim mrezama gotovo da ne postoji etički kodeks  i jezik tolerancije i moralnih principa. Nailazimo i na potpunu krizu vrijednosti.” zaključuje ona.

Podsjetimo, u okviru projekta ,,Tolerancija i različitosti" Centar za afirmaciju i razvoj mladih sproveo je istraživanje na temu nacionalnih, vjerskih, sekusalnih i drugih različitosti. Zbog ozbiljnosti epidemiološke situacije istraživanje je u potpunosti sprovedeno online, putem anketnog upitnika. U istraživanju je učestvovalo 712 ispitanika, što je reprezentativan uzorak za mlade u Crnoj Gori. 

Velika većina ispitanika (73.7%) smatra da sve postojeće kulture i vjere u Crnoj Gori treba da imaju svoje predstavnike u Vladi. Takođe, većina (53.7%) ispitanika smatra da uvođenje vjeronauke kao obavezan predmet u školama nije dobra ideja. Na pitanje u kojoj mjeri smatraju da se ispoljava diskriminacija na vjerskoj osnovi u Crnoj Gori, 47.6% mladih smatra da je to česta pojava, 46% da je ta pojava prisutna, ali u maloj mjeri, a 6.4% smatra da ta pojava ne postoji. 

67.2% ispitanika smatra da nacionalizam postoji u Crnoj Gori i da se često susrijeću sa tom pojavom, a 30.7% se slažu da postoji, ali se oni lično nisu susrijetali sa tom pojavom. Većina ispitanika (59.5%) se slaže se konstatacijom da multikulturalnost i multikonfesionalnost obogaćuju društvo. Na pitanje da li se druže sa osobama druge nacionalnosti, 92% ispitanika je odgovorilo da se druže i da nemaju nikakvih problema sa tim, 6.7% da to radije rijetko ili ponekad, a ostali da se ne druže jer smatraju da su previše različiti, piše CARM.