Ovo je, pored ostalog, utvrdila Agencija za sprečavanje korupcije u mišljenju koje su donijeli povodom ministrovih izjava u intervjuu Televiziji A1, kada je, pored ostalog, saopštio da je sudski postupak u predmetu za pokušaj terorizma na dan izbora 2016. godine skandalozan, „zreo za ponavljanje“ i da ako presuda postane pravosnažna parlamentarna većina ima mogućnost da izglasa zakon o amnestiji kojim bi amnestirali lidere Demokratskog fronta Andriju Mandića i Milana Kneževića,piše Pobjeda.

U mišljenju Agencije objavljenom na sajtu ove institucije, navodi se da je Leposavić na ovaj način zloupotrijebio i službeni položaj i uticaj „u smislu člana 2 Zakona o sprečavanju korupcije i narušio integritet javne funkcije koju obavlja i ugled organa vlasti iz člana 72 Zakona o sprečavanju korupcije“, te atakovao na Zakon o sudskom savjetu i sudijama i na „niz međunarodnih dokumenata koja su utvrdila položaj sudija, sudska načela i nezavisnost sudstva“.

Ističe se da je „izvršio neprimjeren politički uticaj na samostalnost i nezavisnost pravosudnih organa, te narušio integritet Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, kao i Sudskog savjeta, komentarišući nepravosnažan sudski postupak, ocjenjući validnost dokaza izvedenih tokom prvostepenog postupka, navodeći da je postupak zreo za ponavljanje, sve u cilju sticanja koristi za drugog, posebno navodeći da postoji mogućnost institucionalnog odgovora donošenjem zakona o amnestiji u slučaju osuđujuće odluke“.

U odluci su podsjetili ministra pravde da država Crna Gora Ustavom i zakonom garantuje nezavisnost sudstva u skladu sa međunarodnim standardima i da je obaveza „svih Vladinih i drugih ustanova da poštuju nezavisnost sudstva i da se staraju o njoj, bez nedostojnih uticaja, podsticaja, pritisaka, prijetnji ili uplitanja, posrednih ili neposrednih, bilo od koga i iz bilo kojih razloga“.

Donijeli su preporuku kojom su obavezali ministra Leposavića da se, „bez daljeg odlaganja, uzdrži od izjava, postupaka i radnji koje imaju za cilj vršenje uticaja na nezavisno pravosuđe, te da u svim budućim analognim situacijama dosljedno poštuje pozitivnopravne propise i međunarodne standarde na način koji ne izaziva sumnju u narušavanje integriteta državnih institucija“.

Agencija je, kako je Pobjeda ranije objavila, ovaj postupak za utvrđivanje postojanja ugrožavanja javnog interesa sprovela po službenoj dužnosti 30. decembra prošle godine.

Ministar Leposavić je u izjašnjenju koje je Agenciji dostavio 5. januara, između ostalog, naveo da je „citirana konstatacija pogrešna i činjenično neutemeljena“, te da nije najavio donošenje zakona o amnestiji, već je „samo podsjetio na postojanje (teoretske) mogućnosti donošenja zakona o amnestiji od strane skupštinske većine“.

- U izjašnjenju se dalje navodi da u izjavi koja „predstavlja vršenje Ustavom zagarantovanog prava na slobodu izražavanja, nema protivpravnosti, budući da sadržina iste upućuje samo na mogućnost koju predviđa najviši pravni akt“ – navodi se u odluci Agencije.

U izjašnjenju je Leposavić ocijenio i da je postupak koji je iniciran protiv njega „plod nečijeg elementarnog neznanja, neprofesionalizma, nesavjesnog postupanja, loše namjere ili potencijalne korupcije“, kao i da „u dostavljenom zahtjevu Agencija navodi formulaciju 'neprimjerenog političkog uticaja na samostalnost i nezavisnost pravosudnih organa', a što bi upućivalo na zaključak da shodno takvom stavu Agencije, postoje i primjereni politički uticaji na samostalnost i nezavisnost sudstva“, a što, smatra on, upućuje na neozbiljnost ove institucije.

Iz Agencije su, s druge strane, podsjetili Leposavića da je formulacija o neprimjerenom i neprikladnom spoljnom uticaju na sudski postupak, koju je kritikovao u izjašnjenju, sadržana u Preporukama Komiteta ministara državama članicama o sudijama: nezavisnost, djelotvornost i odgovornosti, od 17. novembra 2010, odnosno Preporukma br. R (94) 12 Savjeta Evrope o nezavisnosti, efikasnosti i ulozi sudija.

Na ministrovo pozivanje na Ustavom zagarantovano pravo na slobodu izražavanja i tvrdnju da u njegovoj izjavi „nema protivpravnosti“ iz Agencije su ga podsjetili da je „sistem restrikcija u ostvarivanju prava na slobodu izražavanja definisan i Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, gdje se u članu 10 stav 2 navodi da korišćenje ovih sloboda povlači za sobom dužnosti i odgovornosti, naročito imajući u vidu službeni položaj i uticaj ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava, te da se ono može podvrgnuti formalnostima, uslovima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom neophodnim u demokratskom društvu radi očuvanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva“.

"Odgovornost za izgovorenu riječ nosioca javne funkcije veća je od odgovornosti pojedinca, naročito imajući u vidu da se radi o institucijama koje treba da postave temelj nezavisnom pravosuđu", naglasili su u odluci.

Ukazali su ministru i na preporuku Savjeta Evrope o sudijama, kada je riječ o komentarisanju sudijskih odluka, koja upozorava da „izvršne i zakonodavne vlasti treba da izbjegavaju kritike koje mogu podriti nezavisnost pravosuđa ili povjerenje javnosti u njega. Takođe bi trebalo da izbjegavaju postupke koji mogu dovesti u pitanje njihovu spremnost da se povinuju odlukama sudija, izuzev izjava o svojoj namjeri da podnesu žalbu“.

"Dužnost svih Vladinih ustanova je da poštuju nezavisnost sudstva", istakli su iz Agencije.

Komentarišući sudski postupak koji je u toku, upozorili su oni, ministar pravde je izvršio direktan napad i pritisak na Apelacioni sud šaljući nedvosmislenu poruku da će ukoliko sud ne presudi na određeni način, biti spreman „institucionalni odgovor“ i preduzete mjere kojima će se ta presuda dovesti u pitanje.

Ministru je naloženo da u roku od 30 dana od dana prijema mišljenja Agenciji dostavi izvještaj o preduzetim radnjama u odnosu na navedenu preporuku.