Zbog toga će, kaže Injac, u cilju jačanja profesionalizma i sposobnosti, nastaviti sa promjenama jer, kako navodi, kadrovske promjene su dio svakog reformskog procesa.

Poručuje da su stručni razlozi imali najveći uticaj na odluku da prihvati dužnost ministra odbrane Crne Gore. Dodaje da je kompleksan trenutak zbog ukupne situacije uslovljene zdravstvenom krizom usljed kovid-19 pandemije i njenim ekonomskim i drugim posljedicama.

"Razvoj sistema odbrane imao je progresivan karakter, počev od 2007. godine. Međutim, reforma odbrambenog sistema je kontinuiran proces, koji je zahtjevniji za NATO članice, zato je proces nastavka reformi glavni prioritet našeg rada. Proces standardizacije i demokratizacije odbrambenog sistema kao ključni prioriteti reforme sektora odbrane, primarno kroz primjenu politika kvaliteta, integriteta i depolitizaciju, morali su biti efikasniji nakon članstva u NATO (jun 2017) nego što je pokazalo zatečeno stanje. Analizom stanja uočeno je više izazova u oblasti finansija, organizacije, integriteta, ljudskih resursa i slično. Ključni problemi s kojima smo se suočili su: nije obezbijeđena finansijska stabilnost budžeta jer su neracionalno trošena budžetska sredstva; kadrovska politika nije usklađivana sa realnim potrebama, pa je zatečena prekobrojnost i stotine angažovanih po ugovoru o djelu, za čijim angažovanjem nije bilo realne potrebe; nedostatak odgovornosti i radne discipline zaposlenih, veoma nizak stepen primjenjivanja bezbjednosne kulture i poštovanja etičkih kodeksa; nefunkcionalna organizaciona struktura; neadekvatno upravljanje finansijskim i materijalnim sredstvima (npr. veliki odliv finansijskih sredstava za isplate varijabila, prekovremenog rada i ostalim povodima); nefunkcionalni pristup korišćenju službenih vozila; neplanska ulaganja u materijalna sredstva", ističe Injac.

Podsjetila je i na naslijeđene probleme u oblasti stambene politike, socijalnih pitanja zaposlenih i sudskih postupaka zaposlenih protiv institucije (više od milion eura izdvojeno za troškove po osnovu sudskih sporova pokrenutih protiv ministarstva), bez jasnih pokazatelja o institucionalnoj i profesionalnoj odgovornosti koje su prouzrokovale takve probleme i njihovo dugogodišnje nagomilavanje itd.

Pored svega, navodi da je politizacija uticala na donošenje odluka, pa su refleksije toga vidljive u svim oblastima rada, a posebno kada je u pitanju nefunkcionalnost institucije u cjelini, što se odrazilo na profesionalnost i stručnost, gdje su ključni problemi upravljanja ljudskim resursima vezani za zapošljavanje, unapređivanje, karijerni sistem…

Na pitanje novinara kako se politizacija konkretno odrazila na rad Ministarstva i Vojsku Crne Gore Injac kao primjer navodi da su takve politike najveći uticaj imale na odliv profesionalnih vojnih lica, te na interno nezadovoljstvo i sistem vrijednosti unutar institucije, ali i na stepen javnog povjerenja.

Ističe da je bez jasne vizije o civilno-vojnim odnosima, neosnovano očekivati povjerenje građana u odluke Ministarstva, što se pokazalo i kroz nekoliko prethodnih situacija.

Očekuje se da će eksperska pozicija ministra i rukovodnog sastava stvoriti uslove za brže i efikasnije unapređivanje sistema, jer donošenje odluka ubuduće neće biti uslovljeno političkom voljom.

"Sada se očekuje da unaprijedimo i preoblikujemo nefunkcionalne djelove institucije i sistema, kao i interne politike i procedure, kao i da implementiramo inovacije i nove projekte, a za to su neophodni vrijeme, motivacija, energija i stručnost. Osim toga, fokusirani smo na modernizaciju i identifikovanje potreba za opremanjem jedinica, te na oblast dostizanja ciljeva sposobnosti, posebno imajući u vidu da prioritete moramo uskladiti sa realnom situacijom, uslovljenom ekonomskom krizom i svakako unaprijed planiranim projektima opremanja, za koje je neophodno obezbijediti isplatu od preko 90 miliona eura u naredne tri godine", naglašava Injac.

Poručuje da je članstvo Crne Gore u NATO savezu, doprinijelo boljoj poziciji države u sistemu međunarodne bezbjednosti, te da utiče na unapređenje kapaciteta i sposobnosti crnogorske vojske, kao i na potencijale za izgradnju integrisanog pristupa razvoja sistema nacionalne bezbjednosti Crne Gore, kao uslova za izgrađivanje otpornosti, spremnosti za upravljanje krizama, sposobnosti za zaštitu kritične infrastrukture i drugo.

"To su prioritetne oblasti kojima treba da se posvetimo u narednom periodu, sa ciljem razvoja kapaciteta u sistemu nacionalne bezbjednosti Crne Gore, a koje su dio strateških NATO politika. Mnogo više je moglo i trebalo biti urađeno u ovim oblastima u protekle tri i po godine koje su već trebale biti usklađene sa NATO politikama, ako uzmemo za primjer da je tek djelimično izgrađen normativni okvir (usvojen je Zakon o određivanju i zaštiti kritične infrastrukture u decembru 2019. godine, a nije usvojen zakon o kriznom upravljanju planiran za 2019. godinu)", pojašnjava Inac.

Poručuje da, članstvo u NATO ne podrazumijeva stabilnost samo po sebi, već iziskuje jačanje demokratskih kapaciteta država članica, vladavinu prava, razvoj nacionalnog sistema bezbjednosti i eliminisanje bezbjednosnih rizika koji ugrožavaju unutrašnju stabilnost, kao što su organizovani kriminal ili drugi potencijalni uzroci demokratske nestabilnosti država.

"Zbog toga Crna Gora mora nastaviti sa jačanjem vladavine prava, u cilju eliminisanja unutrašnjih izazova i ubrzanja pregovora sa Evropskom unijom, a posebno kroz implementaciju ciljeva iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24", izričita je Injac.

Na pitanje novinara da li se smjene u Ministarstvu odbrane i u VCG mogu tumačiti kao reforma i da li se mogu očekivati još neke reforme u resoru Injac pojašnjava da je nastavak sekotra odbrane dio procesa demokratske konsolidacije.

Osvrnula se i na odluku predsjednik Skupštine Alekse Bečića i predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić koji su potpisali su Odluku o razrješenju dužnosti načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Dragutina Dakića dok Miljan Perović podnio ostavku pojašnjavajući da je to trenutak kada su potrebne promjene, nova energija, nova snaga.

"General-major Dakić je dugo bio na različitim dužnostima u Vojsci i odlazi u zasluženu penziju. Gospodin Perović je podnio ostavku zbog ličnih razloga. Rješenje za poziciju direktora Obavještajno-bezbjednosnog direktorata je u proceduri, a očekujem da će novi direktor svojom vizijom unaprijediti profesionalnost i metodologiju rada", izričita je Injac.

"U cilju jačanja profesionalizma i sposobnosti, sa promjenama nećemo prestati, na svim nivoima. Vizija je da imamo odbrambeni sistem koja počiva na znanju, sposobnostima i stvaralačkoj energiji. Put do tog cilja je da se podstaknu najbolji kapaciteti i da se unapređuju vrijednosti, koje će doprinijeti jačanju osjećaja pripadnosti Ministarstvu i Vojsci Crne Gore. Vjerujte da u našim redovima imamo kvalitetnih kadrova, koji žele da daju doprinos izgradnji respektabilnog sistema, a do sada im sistem nije pružio šansu. Oni čekaju svoju šansu i svi će je dobiti, a ne sumnjam da će dati afirmativan doprinos unapređenju odbrambenog sistema i države. Takođe, intencija Vlade je transparentnost procesa angažovanja ekspertskog rukovodnog kadra, posredstvom javnih konkursa, uz precizno poštovanje kriterijuma", naglašava Injac.

Na podsjećanje novinara da je ministarka odbrane dala izjavu u kojoj je navela da je VCG bila politizovana, Injac naglašava da je politizacija Vojske i Ministarstva bila prisutna, a dajavnost je upoznata o tome kroz više konkretnih primjera.

"Jasno je da politizacija može uticati na urušavanje profesionalizma, pa je zbog toga neophodno eliminisati iz sistema odbrane".

"Politizacija je uticala na donošenje odluka, pa su refleksije toga vidljive u svim oblastima rada, a posebno kada je u pitanju nefunkcionalnost institucije u cjelini, gdje se izdvajaju ključni problemi upravljanja ljudskim resursima vezani za zapošljavanje, unapređivanje, karijerni sistem itd. Na primjer, takve politike su najveći uticaj imale na odliv profesionalnih vojnih lica, te na interno nezadovoljstvo i sistem vrijednosti unutar institucije, ali i na stepen javnog povjerenja", kazala je Injac.

Ministarka odbrane poručila je da nije upoznata sa stavom saveznika o izboru predsjednika Odbora za bezbjednost Milana Kneževića koji je prvostepeno osuđen u slučaju pokušaja terorizma. 

Dodaje da je stav NATO-a o pristupu tajnim podacima uređen Zakonom o zaštiti tajnih podataka, koji to detaljno uređuje.

"S obzirom da se Vlada zalaže za striktnu vladavinu prava, to se nedvosmisleno odnosi i na ispunjavanje proceduralnih standarda za postupanje sa NATO podacima, za koji u Crnoj Gori funkcioniše kvalitetan normativni i organizacijski okvir, a poštovanje tih procedura eliminiše mogućnosti za kompromitaciju podataka", naglašava Injac.

Poručuje da su se na samitu u Velsu sve članice NATO-a obavezale da će do 2024. godine dostići izdvajanje od 2 odsto BDP za odbranu.

"Crna Gora je bila na dobrom putu, i ove godine je projektovano izdvajanje od 1,81%. Očekuje nas dosta izazova u oblasti obezbjeđivanja finansijske održivosti, ali ćemo nastojati da procenat izdvajanja za odbranu bude na projektovanom nivou i tokom narednih godina. U svakom slučaju, vjerujem da ćemo izdvajanje na koje smo se obavezali dostići u predviđenom roku", izričita je Injac.

Ministarka odbrane se osvrnula i na dugoročni plan razvoja odbrane za period 2018 – 2028 pojašnjavajući da dugoročni plan razvoja odbrane, kao osnovni strateški dokument kojim se planira i projektuje razvoj Vojske i odbrane Crne Gore, utvrđuje dugoročne ciljeve i prioritete razvoja, definiše buduće sposobnosti Vojske, sadržaj i dinamiku njihovog razvoja, finansiranje i druga pitanja od značaja za funkcionisanje i razvoj sistema odbrane.

"Kao i druga strateška dokumenta, DPRO je potrebno periodično revidirati i usklađivati sa promjenama, te prioritetima opremanja, strukture, transformacije uloge i zadataka oružanih snaga i drugo. Obzirom da aktuelni dokument realno sagledava aktuelne potrebe, prioritete, zadatke i ulogu Vojske Crne Gore, trenutno ne postoji potreba za izmjenama. Ali, svakako da će u dogledno vrijeme biti potrebno izvršiti reviziju ovog, ali i drugih strategijskih dokumenata", kazala je Injac.

Najavila je nastavak modernizacije VCG.

"U proteklom periodu preduzete su određene aktivnosti na opremanju Vojske. U tom smislu, izvršena je nabavka helikoptera Bell 412, lakih oklopnih vozila Oshkosh i njihove nadgradnje, nabavka malih helikoptera Bell 505, nabavka uniforme, a očekuje se nastavak opremanja, prije svega deklarisanih snaga. Dostizanje ciljeva sposobnosti, kao obaveze preuzete u okviru koncepta kolektivne odbrane, ostaje glavni prioritet za naredni period. Obzirom na potrebu za racionalizacijom i uštedama, koje se moraju sprovoditi na svim nivoima i u svim oblastima, pažljivo ćemo razmotriti prioritete za nastavak modernizacije i opremanje. U svakom slučaju, ono što nas izvjesno čeka, pored plaćanja obaveza za gore navedene projekte, jeste i projekat instalacije 3D radara. Očekuje nas realizacija infrastrukturnih radova na terenu, nakon čega slijedi dopremanje i postavljanje radara", naglašava Ministarka odbrane.

Učešće u misijama značajno

Na konstataciju novinara da je Crna Gora povukla svoje vojnike iz misije u Avganistanu, a da je takođe planiran odlazak naših vojnika u NATO misiju u Iraku Injac ističe da je Crna Gora u septembru 2020. godine okončala svoj angažman u misiji „Odlučna podrška“.

"Višegodišnje učešće u misijama u Avganistanu, najprije ISAF, a zatim i „Odlučna podrška“, bilo je od izuzetnog značaja za razvoj sposobnosti i spremnosti Vojske Crne Gore, ali i za jačanje interoperabilnosti crnogorske vojske sa pripadnicima oružanih snaga savezničkih i partnerskih zemalja. Upravo u tom cilju, Ministarstvo analizira i razmatra eventualne modele angažovanja jedinica u postojećim misijama i operacijama, o čemu odluka još uvijek nije donešena", kazala je Injac.

Imajući u vidu posvećenost Crne Gore regionalnoj saradnji, kao i našu spremnost da u okviru NATO-a doprinesemo boljem razumijevanju i stabilnosti regiona, Injac navodi da je donijeta odluka o učešću u NATO misiji na Kosovu - KFOR, kojoj Crna Gora pruža doprinos od 2018. godine.

Prvi štabni oficir upućen je u misiju KFOR 18. oktobra 2018. godine. Trenutno su na Kosovu angažovani jedan štabni oficir i jedno civilno lice, angažovano kao savjetnik za ljudske resurse.

"Što se tiče NATO misije u Iraku, ona je zvanično započeta 31. oktobra 2018. godine sa ciljem daljeg razvoja iračkih bezbjednosnih institucija i struktura. Skupština Crne Gore je 17. decembra 2019. godine usvojila predlog odluke za upućivanje pripadnika Vojske Crne Gore u NATO misiju - NMI u Iraku. Odlukom je predviđeno angažovanje do dva pripadnika Vojske Crne Gore. Aktivnosti na upućivanju jednog pripadnika VCG su u toku, njegovo upućivanje se može očekivati narednih mjeseci kada se za to stvore uslovi. Kada je u pitanju eventualno angažovanje drugog pripadnika VCG, trenutno se u okviru A5 inicijative (američko-jadranske povelje) razmatra modalitet zajedničkog angažmana. U slučaju postizanja takvog dogovora VCG bi opredijelila jednog pripadnika", Zaključuje Injac i dodaje da su svjesni značaja kredibilne kolektivne odbrane te da su angažovani i na aktivnosti Ojačanog prisustva Alijanse na istoku – eFP (Enhanced Forward Presence), u borbenoj grupi u Letoniji pod kanadskom komandom.

"Prva rotacija u eFP borbenu grupu u bazu Adadži u Letoniji upućena je u decembru 2018. godine. Angažovanje pripadnika Vojske Crne Gore u eFP-u vrši se kroz redovne šestomjesečne rotacije, pa je u decembru 2020. godine upućena peta rotacija u okviru koje je angažovano jedno inženjerijsko odjeljenje (10 pripadnika). Pripreme za šestu rotaciju, koja je planirana za jun 2021. godine, su u toku", zaključuje se u intervjuu Pobjedi.

Pobjeda