Kao dio istraživanja zvisnosti od kofeina, istraživači su testirali one koji kafu piju veoma često, umjereno i rijetko.

Saznali su da su svi oni imali jaku želju za kafom, bez da im se ona pretjerano sviđa ili im na neki način povećava zadovoljstvo, što su klasični znakovi zavisnosti.

Pratili su 24 kandidata koji kafu piju često i 34 onih koji je piju rijetko ili nikada.

Očekivano, pokazalo se da redovni konzumenti kafe imaju veliku želju za tim napitkom, ali ne i veliku naklonost prema samoj kafi.

"Ovi rezultati pokazali su da oni koji često piju kafu imaju veliku želju za tim napitkom, uprkos tome što im sama kafa nije tako fina, što je pokazalo da pri konzumaciji kofeina želja postala nezavisna od naklonosti prema napitku", rekli su autori istraživanja sa nemačkog Univerziteta Fridrih Šller.

Dodali su da to objašnjava toliko široku i stabilnu konzumaciju proizvoda sa kofeinom u cijelom svijetu jer, baš kao i kod droge, pretjerano korišćenje izaziva zavisnost. U svom radu objavljenom u "Journal of Psychopharmacology", istraživači su dodali:

"Nesrazmeran odnos želje i naklonosti primećen je i kod širokog spektra ljekova kod životinja. Glavna razlika između supstanci koje izazivaju zavisnost  poput alkohola ili droga i supstanci sa manjom snagom zavisnosti, kao što je to slučaj sa kafom, može uglavnom biti kvantitativna, a ne kvalitativna, piše Metro.co.uk.