Istraživanje koje je sprovedeno od 11. do 19. septembra, predstavljeno je na panel diskusiji o obrascima i stepenu diskriminacije u Crnoj Gori za 2020. godinu, koju su organizovali Evropska unija i Savjet Evrope, u saradnji sa CEDEM-om.

Autor istraživanja i glavni metodolog CEDEM-a, prof. dr Miloš Bešić, kazao je da su  podaci o odnosu prema LGBTI zajednici u Crnoj Gori alarmantni, te da ukazuju na ozbiljan problem u našoj zemlji.

„Prosto je frapantan podatak da u Crnoj Gori svaka peta osoba ima stav da LGBTIQ osobe nisu ništa bolje od kriminalaca i da ih treba najstrože kažnjavati. Ovaj tvrdi stav svake pete osobe u Crnoj Gori nam govori o veoma negativnom odnosu prema LGBT osobama,” kazao je Bešić.

Istraživanje je pokazalo da je stepen percepcije diskriminacije najizraženiji kada je riječ o oblasti zapošljavanja.

„Više od 50 odsto građana vidi zapošljavanje kao najveći problem. Trebalo bi obratiti pažnju na mehanizme koji trenutno postoje, vidjeti kako štite od diskriminacije prilikom zapošljavanja, i šta bi se moglo uraditi kako bi se to suzbilo,” kazao je Bešić.

On je pojasnio da je u proteklih deset godina svako istraživanje pokazalo istu vrijednost kada je u pitanju percepcija diskriminacije u zapošljavanju.

Direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, podsjetila je da ta organizacija duže od decenije sprovodi istraživanja koja pokazuju percepciju građana o obrascu i stepenu diskriminacije, koja se upravo odnose na derogaciju ljudskih prava i sloboda.

Države koje žele u EU moraju zaštiti dostojanstvo svih

„Nažalost, svjedočimo i da se rezultati naših istraživanja najčešće posmatraju kao neki puki pokazatelj stanja. Zato smatram da smo dužni da otvorimo prostor za diskusiju koja uključuje sve relevantne društvene aktere, na svim nivoima i oblastima kako bismo se usredsredili na uzroke i pronalaženje mehanizama za prevenciju i suzbijanje ovih negativnih pojava,“ kazala je Bešić.

Šef sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Hermann Spitz, kazao je da su poštovanje fundamentalnih prava, nediskriminacija i zaštita ranjivih grupa važan element političkih kriterijuma za članstvo u EU.

“Države koje žele da se pridruže EU moraju prikazati rezultate radi zaštite integriteta i dostojanstva svih osoba i da osiguraju da se poštuju osnovna prava u praksi,” kazao je Spitz.

On je dodao da LGBT osobe zaslužuju posebnu pažnju zbog uznemiravajućih nalaza iz istraživanja, naglasivši da će Evropska komisija prezentovati inicijativu da se proširi lista takozvanih krivičnih djela EU u članu 23. Sporazuma gdje će se uključiti ona krivična djela koja targetiraju LGBTI populaciju.

Šefica operacija Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, Evgenia Giakoumopoulou, kazala je da epidemija novog koronavirusa nije samo naglasila prethodne ranjivosti već je generisala i nove i nažalost povećala stigmatizaciju već marginalizovanih grupa.

“Zato su ovakva istraživanja važan instrument da se vidi kakva je precepcija od strane žrtava, da se donesu preporuke različitim institucijama, stejkholderima da daju svoje odgovore na ove izazove,” rekla je Giakoumopoulou.

Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Nerma Dobardžić, kazala je da ta institucija bilježi daleko veći broj podnijetih pritužbi u oblasti zaštite od diskriminacije u odnosu na prethodne godine.

 “Zaštitnik je u periodu od januara ove godine imao 140 pritužbi u radu zbog diskriminacije. To je najveći broj od uspostavljanja institucije Zaštitnika. U istom periodu prošle godine u radu je bilo 80 predmeta, a u 2018-oj godini 82 predmeta,” navela je Dobardžić.

Poslanica u Parlamentu Crne Gore, Božena Jelušić, kazala je da je ozbiljan pokazatelj podatak da više od četvrtine ispitanika ne vjeruje parlamentu i ocijenila da on ukazuje na činjenicu da je crnogorski parlament izgubio kontrolnu funkciju u prethodnom periodu.

„Ono što se može zahtjevati na nivou parlamenta je da se insistira na kontrolnim saslušanjima, da se pokaže da li je čitavo pitanje birokratizovano. Jedino što me ohrabruje u ovom istraživanju je da mladi ipak pokazuju manju distancu i manje rigidne stavove prema LGBT osobama, Romima“, rekla je Jelušić, ocjenjujući da je istraživanje dobro dijagnostičko sredstvo i da predstavlja potvrdu da crnogorsko društvo u društvenom i vrijednosnom smislu stagnira.

Generalna direktorka Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava u Ministartsvu za ljudska i manjinska prava, Blanka Radošević Marović, ocijenila je da je u zakonodavnom dijelu postignuto mnogo, ali da je implementacija uvijek kamen spoticanja.

„Zadovoljna sam što se ovaj niz istraživanja nastavio i što ponovo imamo rezultate koji će nam pomoći u planovima za razvoj i unapređenje ljudskih prava. Kada je Crna Gora u pitanju, a kada je riječ o LGBT osobama i pored negativnih pojava, naročito govora mržnje putem društvenih mreža, činjenica je da je u strateškom, zakonodavnom dijelu, ali i u svijesti građana napravljen značajan pomak“, kazala je Radošević Marović.