"Kada to kažemo, mislimo na Zakon o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš u kojem je jasno normirano da je dinastija Petrović Njegoš detronizovana protivno Ustavu Knjaževine Crne Gore, aktom nasilne aneksije države iz 1918. godine", navela je Blagojević.

Poručuje da misle i na Rezoluciju povodom stogodišnjice “Podgoričke skupštine”.

"Kojom Skupština Crne Gore konstatuje da je, u periodu prije, za vrijeme i poslije Prvog svjetskog rata, Crna Gora bila suverena i međunarodno priznata država, definisana Ustavom iz 1905. godine i da "Podgorička skupština", održana 24-29. novembra 1918. godine, nije bila njena legalna institucija, niti je legitimno konstituisana na osnovu slobodno iskazane volje građana Crne Gore, odnosno da je nelegalnost „Podgoričke skupštine", to jest njena ustavna neprepoznatljivost i nezakonito konstituisanje, formalno-pravni osnov za ništavost svih njenih odluka", pojašnjava Blagojević.

Dodaje da je "Podgorička skupština" bila instrument kojim je izvršen državni prevrat u Crnoj Gori i da je nelegalnom odlukom "Podgoričke skupštine" riješeno da se Kraljevina Crna Gora, iako međunarodno priznata država, članica Antante i jedna od pobjedničkih država u Prvom svjetskom ratu, nasilno anektira Kraljevini Srbiji i da, kao njen dio, bez svog imena i državnog subjektiviteta, uđe u sastav Kraljevine SHS, a što je, protivno međunarodnom pravu, prihvaćeno i od tadašnjih velikih sila.

"Nelegalnom odlukom "Podgoričke skupštine" izvršena je nasilna detronizacija kralja Nikole i dinastije Petrović Njegoš i da je nelegalnim odlukama "Podgoričke skupštine" omogućeno nezakonito i nekanonsko ukidanje autokefalnosti Crnogorske crkve", poručuje Blagojević naglašavajući  da su odluke "Podgoričke skupštine" faktički poništene kroz Narodnooslobodilačku borbu 1941-1945. godine, odnosno ukinute odlukama ZAVNO Crne Gore i Boke, CASNO i AVNOJ-a, kao i referendumom 21. maja 2006. godine i Deklaracijom nezavisne Republike Crne Gore od 3. juna 2006. godine, što se potvrđuje i ovom rezolucijom.

"Na osnovu navedenog, smatramo za shodno da Ministarstvo vanjskih poslova pozove ambasadora Božovića na brifing na kojem će ga upozoriti povodom krivotvorenja istorijskih činjenica, u nadi da će ambasador i vlasti države koju predstavlja shvatiti da se na neistinama i odnosu kakav je bio 1918. godine ne grade prijateljski odnosi između dvije države", zaključuje Blagojević.