"Kako Vlada dobro planira nabavke i koliko brine o građanima pokazatelj je diskontinuitet od najmanje 15 dana u kom periodu neki domovi zdravlja, kao što je hercegnovski, testove nabavlja komercijalnim putem i naplaćuje ih građanima", poručuje Đurović.

Naglašava da pažljivi slušalac izlaganja direktora Čirgića može shvatiti da je naplaćivanje usluga u domovima zdravlja moguće samo uz saglasnost Ministarstva zdravlja i za treće korisnike, strance i one koji nisu naši zdravstveni osiguranici. 

"Iz svega navedenog moram ponovo postaviti pitanje da li je u skladu sa zakonom naplaćivanje brzih testova na koronu i da li je menadžment Doma zdravlja Herceg Novi dobio odobrenje Ministartsva zdravlja za to? Ukoliko jeste, tražim da javnost sazna pod kojim uslovima je odobrenje dato i za koje korisnike? Ukoliko nije, da li će Ministartsvo pokrenuti postupak utvrđivanja zakonitosti i odgovornosti menadžmenta?", upitala je Đurović.

Takođe, kako naglašava građani ostaju uskraćeni za odgovor iz kojih sredstava je Dom zdravlja Herceg Novi nabavio testove koje naplaćuje, jer domovi zdravlja su budžetske potrošačke jedinice, a ne privredna društva koja komercijalno i nezavisno posluju.

Poručuje da odnos države prema Herceg Novom jasno pokazuje i raspodjela prethodno nabavljenih 20.000 testova, od kojih je samo 300 stiglo u naš grad.

"Iako Herceg Novi po broju stanovnika čini oko 5% ukupne populacije države, samo 1,5% testova je dodijeljeno gradu", ističe Đurović.. 

Dodaje da se diskriminacija  nastavlja i dalje, a loše prakse su sve češće.

"Potpuno je jasno da država nema odgovr na korona krizu, a još manje ima ikakvog senzibiliteta prema Herceg Novom.  Nadamo se da će nova Vlada imati pravičan i jednak odnos prema svima u našoj državi", zaključila je Đurović.