To je saopšteno na pres konferenciji Centra za romske inicijative (CRI) na kojoj je predstavljena analiza postupanja nadležnih institucija i nevladine organizacije (NVO) kroz konkretan slučaj, koji je zabilježen tokom trajanja pandemije kovida.

Izvršna koordinatorka CRI, Fana Delija, opisala je slučaj žrtve nasilja i trgovine ljudima, koja je u toku prvog talasa epidemije koronavirusa bila na ulici sa bebom, a kojoj je pokušala da pomogne i da je uputi na podršku institucija,  koje, kako je rekla, nisu pružile zaštitu žrtvi.

Zbog toga, kako je istakla, studijom slučaja žele da pošalju poruku svim relevanim akterima da postoje načini i mogućnosti adekvatnog djelovanja zaštite žrtve, kroz koordinisani pristup i senzibilnost svih subjekata koji djeluju u zaštiti žrtava trgovine ljudima i javnog zdravlja.

Fana Delija, Foto: PR Centar

"Dokument je usmjeren prema svim predstavnicima/ama relevantnih institucija, nevladinim organizacijama i drugim akterima sistema u Crnoj Gori i zemljama regiona, koji se u svom profesionalnom djelovanju direktno ili indirektno bave zaštitom od porodičnog nasilja ili nasilja nad ženama, dječjim ugovorenim brakovima i drugim oblicima trgovine ljudima u kriznim i redovnim situacijama, prilikom njihovog postupanja sa fokusom na pripadnike/ce romske i egipćanske zajednice“, rekla je Delija.

Prema njenim riječima, cilj CRI nije da se kroz publikaciju etiketira bilo koji pojedinac ili instituicija.

"Smatramo da će ova publikacija predstavljati jedan dobar način kako da prepoznaju sopstvene propuste i da u daljem radu primjenjuju određene predloge, preporuke i pravila kojima će unaprijedi dalji profesionalni odnos i smanjiti mogućnost da se neka žrtva osjeća ugroženo i diskriminisano“, navela je Delija.

Ona je kazala da je bez obzira na sve prepreke kroz opisanu Studiju slučaja, na kraju slučaj izveden pred pravdu i kvalifikovan kao krivično djelo trgovine ljudima, da su žrtva i njeno dijete smješteni u sigurno i bezbjedno sklonište, kao i da je uspostavljena konstruktivnija saradnja između Uprave policije i zajednice Roma i Egipćana.

Nezavisni ekspert Goran Đurović kazao je predstavljajući analizu ponašanja i postupanja institucija kroz pravni sistem Crne Gore  u konkretnom slučaju, da je  za sagledavanje ponašanja Uprave policije značajno razmotriti nekoliko segmenata.

On je kazao da nakon dolaska povjerljivog lica (Fana Delija) i žrtve N.Š. u Centar bezbjednosti, službenici policije nisu, u skladu sa mjerama  NKT-a, dozvolili ulazak žrtvi i povjerljivom licu u službene prostorije do dolaska sanitarne inspektorke ali uz komentar jednog od službenika: „Uradite to da ih maknemo sa vrata!“.

Goran Đurović, Foto: PR Centar

"Iz ovog komentara se može izvući više zaključaka sa zajedničkim imeniteljem da se radi o neprofesionalnom odnosu prema građanki Crne Gore i žrtvi nasilja i trgovine ljudima. Takođe, ovaj komentar upućuje na mogućnost diskirminacije na etničkoj osnovi jer su povjerljivo lice i žrtva pripadnice romske i egipćanske populacije“, naveo je Đurović.

Takvo ponašanje je, kako je dodao, u direktnoj je suprotnosti za zakonskim normama ali i Kodeksom policijske etike koji propisuje: „U obavljanju službenih poslova, policijski službenik poštuje osnovna ljudska prava i slobode svih građana/ki, bez obzira na razlike u nacionalnosti, rasi, boji kože, vjerskom opredjeljenju, polu, obrazovanju, društvenom položaju ili bilo kojem drugom ličnom svojstvu.”

Đurović je ukazao i na propuste službenika/ce Uprave za inspekcijske poslove-Odsjek za zdravstveno- sanitarnu inspekciju u istom slučaju.

On smatra da je, s obzirom da nije postojao pravni propis kojim bi se u aktuelnoj zdravstveno-sanitarnoj situaciji uzrokovanoj ovim smrtonosnim virusom posebno uredilo postupanje u odnosu na žrtve nasilja u porodici i druge oblike nasilja, koje su posebno ugrožene boravkom u kući usljed dugotrajnih imperativnih mjera, potrebno poštovati „Protokol  o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u porodici“ koji je definisan za policijske službenike jer drugi akt nije postojao.

"Ovim Protokolom se uređuju jasni koraci zaprimanja događaja sa elementima nasilja nad ženama i djecom kao i svim drugima žrtvama nasilja u porodici a predviđena je i procjena rizika koja, da je u ovoj situaciji ozbiljno sagledana, ne bi proizvela posljedice koje su dovele da se žrtva vrati nešto više od 20. dana u kuću iz koje je pobjegla tražeći spas“, pojasnio je Đurović.

Predstavnica Centra za romske inicijative, Ivana Bojović, kazala je predstavljajući preporuke na osnovu studije slučaja, da je bez obzira koliko su u tom slučaju preduzete radnje bile zakonite, utisak da je odnos prema žrtvi nasilja i trgovine ljudima kao i prema povjerljivom licu bio veoma loš i neprofesionalan od svih ključnih institucionalnih aktera.

"Neohodna je puna primjena etičkih kodeksa u radu službenika i namještenika kako bi se izbjegla diskriminacija žrtvi po bilo kom osnovu. Nacionalni tim za nasilje u porodici svojim proaktivnim djelovanjem u kriznim situacijama treba da kreira praksu koja će biti pretočena u protokole i smjernice za postupanje u uslovima pandemije“, navela je Bojović.

Kako je istakla, potrebno je donošenje jasnih smjernica (protokola) za postupanje nadležnih državnih organa u slučajevima nasilja i trgovine ljudima u novonastalim uslovima izazavanim pandemijom.

"Osim kontinuiranih obuka službenika Uprave policije, Uprave za inspekcijske poslove i drugih nadležnih organa u vezi sa zakonitim postupanjem u slučajevima nasilja i trgovine ljudima, neophodno je  uvrstiti dopunjene protokole u obrazovne institucije (Policijska akademija)“, rekla je Bojović.

Ivana Bojović, Foto: PR Centar

Ona je ukazala da je potrebno da se u slučajevima pandemije ili drugih zaraznih bolesti opasnih po zdravlje ljudi, posebno u uslovima koji imaju sličnost vanrednom stanju u kojima se ograničavaju izlasci iz objekta stanovanja u određenom vremenskom periodu dana ili noći, mora postupati od strane nosilaca javnih ovlašćenja sa krajnjim senzibilitetom  primjenjujući propise koji nijesu suspendovani a koji se odnose na hitno i neodložno zaustavljanje nasilja i dalje eksploatacije žrtve nasilja;

"Potrebno da se osigura makar jedno Sklonište za žrtve nasilja koje ima karantinski smještaj u kome bi se mogle smještati žrtve nasilja, ugovorenih brakova ili trgovine ljudima. Takođe, potrebno je da se sprovedu obuke postupajućih nadležnih službi (policije, zdravstveno-sanitarne inspekcije, centara za socijalni rad, zdravstvenih službi i dr.) o postupanju u kriznim situacijama izazvanih sitaucijama vanrednog tipa“, navela je Bojović.

Ona je kazala da je potrebno i da se usvoji Protokol ili izmijeni postojeći, koji će, kako je pojasnila, prepoznavati povjerljiva lica i druge zaposlene stručne radnike u kriznim situacijama i omogućiti im prioritetni značaj prilikom postupanja policije u takvim kriznim situacijama u slučajevima nasilja nad ženama, ugovorenim brakovima i slično.

Studija slučaja "Jednak pristup prema Romkinjama i Egipćankama u primjeni javnih politika“  je nastala u okviru regionalnog projekta “Za aktivnu inkluziju i prava Romkinja na Zapadnom Balkanu, FAIR III” koji je partnerski podržan od strane Ker Internešenal Balkans - CARE Internatinal Balkans a finansijski od strane Austrijske Razvojne Kooperacije. 

PR Centar