Dan crnogorskog sudstva obilježava se 29. oktobra, kada je 1798. godine, pod patronatom Svetog Petra Cetinjskog, donijet Zakonik obšči crnogorski i brdski i ustanovljeno Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog.

„Od osnivanja Praviteljstva, koje je crnogorsko ime uzdiglo na zakonski pijedestal, protekle su 222 godine. Sveti Petar je govorio da je crnogorski sud 'drača u oči guvernaduru i vlasteli'. Kako tada, tako i danas, sud mora ostati lišen uticaja zakonodavne i izvršne vlasti, medija, nevladinih organizacija i pojedinaca, kako bi postupao u interesu društva“, naglasila je Medenica.

Predsjednica Vrhovnog suda je istakla da mjere koje nacionalne vlasti preduzimaju kako bi zaštitile interes javnog zdravlja i živote ljudi, predstavljaju zadiranja u ljudska prava i više je, kako kaže, nego očigledno, da postoji goruća potreba za stvaranjem balansa između prava pojedinaca i prava društva.

„Da li su države preduzele srazmjerne mjere kako bi zaštitile opstanak nacije i svog društveno – ekonomskog sistema, procijeniće samo sudovi, jer sprovođene vladavine prava, odnosno primjena propisa od strane drugih grana vlasti, mora ostati pod sudskim nadzorom, koji je još više izražen u kriznim vremenima“, kazala je Medenica.

Povjerenje javnosti u nacionalni sudski sistem se ne smije prekinuti, čak ni u vrijeme pandemije, poručila je predsjednica Vrhovnog suda.

"Od početka sudijske godine, sudovi su imali ukupno u radu 103.623 predmeta, a u odnosu na priliv riješili su 100%. Uprkos činjenici da je došlo do vanrednog priliva krivičnih predmeta (tzv. "Covid predmeti"), osnovni sudovi su ostvarili pozitivne stope efikasnosti u visini od 98%. Viši sudovi su riješili 98,74%, Privredni sud 89%, Apelacioni sud 95%, Upravni sud 135%, a Vrhovni sud 96% predmeta u odnosu na priliv. U oblasti prekršaja, Viši sud za prekršaje je imao ukupno u radu 1.603 predmeta i zabilježio stopu efikasnosti od 91%", navela je Medenica.

U skladu sa donijetim mjerama, kojima je bio uveden poseban režim rada u proljeće, osnovni sudovi i sudovi za prekršaje su postupali u hitnim predmetima. Pored hitnih predmeta, koji obuhvataju predmete koji su po zakonu definisani kao takvi, sudovi su kao prioritetne identifikovali i predmete nasilja u porodici, spremajući se za mogući porast te negativne pojave u postojećim okolnostima.

Vrhovni sud Crne Gore se, kako je kazala, dodatno osnažio primjenom informacionih tehnologija, pa je održavao sjednice vijeća putem sigurne internet mreže.

"Ovaj primjer je uspješno pratio i Upravni sud Crne Gore. Pored toga, predstavnici najvišeg suda su uzeli učešće u brojnim onlajn konferencijama, na kojima su vrhovni sudovi regiona i Evropske unije dijelili svoja iskustva u oblasti pravosudne borbe protiv Koronavirusa, uz poseban akcenat na rukovođenje sudovima i obezbjeđivanje zaštite prava stranaka na pravično suđenje. Od posebnog značaja je razmjena informacija u pogledu mogućnosti održavanja onlajn suđenja, što predstavlja jedan od trendova u modernom pravosuđu."

Pitanje pristupa pravdi u doba informatičke tehnologije, koje je pandemija naglo otvorila za naše prilike, podrazumijeva ispitivanje dometa upotrebe digitalnih komunikacija za održavanje suđenja.

 "Međutim, imajući u vidu potrebu za očuvanjem ključnih načela sudskog postupka, vođenje onlajn sudskog postupka bi moglo ugroziti princip javnosti suđenja, zaštite prava na pristup sudu građanima, za koje ne može važiti pretpostavka da posjeduju adekvatnu opremu, ili da su u dovoljnoj mjeri informatički pismeni da učestvuju u onlajn suđenju. Pored toga, u ovom kontekstu se može istaći i pitanje poštovanja prava na odbranu okrivljenog u krivičnom postupku. U nastojanju da postignemo praktičnu korist, ne smijemo zaboraviti da bi vođenje onlajn suđenja zahtijevalo i aktivnosti legislativnog okvira, vodeći računa o načelu neposrednosti, ali i o proceduri dostavljanja sudskih pismena, ustupanja dokaza i zapisnika sa suđenja."

Među sudijama, kako je kazala Medenica, svakako postoji konsenzus da bi stvaranje sigurne internet aplikacije, nakon izmjene propisa, stvorio veći prostor za upotrebu novih komunikacionih tehnologija, koje bi građanima u kriznim vremenima omogućavale lakše i brže sprovođenje pravde.

"Projekat izrade modernog informacionog sistema za sudove je u toku. Očekujemo da se time omogući, između ostalog elektronski sistem, na osnovu kojeg će građani neposredno pratiti status u predmetima, bez posrednika, čime se povećava efikasnost, transparentnost postupka i smanjuje mogućnost greške ljudskog faktora."

Službe za besplatnu pravnu pomoć i službe za podršku žrtvama trgovine ljudima i nasilja u porodici, koje su osnovane pri nadležnim sudovima, su bile dostupne putem telefona i mail kontakta.

"U daljem periodu, naporno ćemo raditi na unapređenju njihove vidljivosti i zastupljenosti svih podataka u javnosti, kako bi žrtve teških krivičnih djela i zainteresovana lica bili kvalitetnije informisane o svojim pravima u sudskom postupku", kazala je Medenica.

Nakon vraćanja u redovni režim rada, dodaje, sudovi funkcionišu nesmetano i primjenjuju digitalne tehnologije u okvirima procesnih i tehničkih mogućnosti. Pisarnice u sudovima su operativne u onlajn modulu, što se u dosadašnjem radu pokazalo vrlo produktivnim, ističe predsjedncia Vrhovnog suda.

"Kao što je, sigurna sam, svima dobro poznato, crnogorske sudove i dalje karakteriše opšta nedostatnost prostora u pogledu uslova za suđenje i rad, što čini sudske aktivnosti u vrijeme pandemije još više izazovnim. Ipak, zabilježena je dobra praksa pojedinih osnovnih sudova, da u saradnji sa drugim državnim organima koriste njihove prostorije za održavanje ročišta. Sve to predstavlja pozitivan vid među-institucionalne saradnje, koja sve više dobija na značaju i koju Vrhovni sud pozdravlja. U svim dosadašnjim aktivnostima na unutrašnjem i međunarodnom planu smo bili uspješni, ali pitanje nezadovoljavajuće infrastrukture ostaje sistemski nedostatak, naročito u pogledu brzine toka krivičnih postupaka u predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije, što predstavlja osnov za brigu.", istakla je ona.

Na tom planu je, kako je kazala Medenica, ipak učinjen pomak i nedavno je Osnovni sud u Podgorici, uz podršku Ambasade SAD-a u Podgorici, dobio najmoderniju "pametnu" sudnicu, opremljenu u skladu sa svim važećim standardima u oblasti zaštite bezbjednosti sudije i stranaka u sudu i održavanja procesne discipline.

Profesionalno ohrabruje, kako je kazala,konstantno unapređenje efikasnosti sudskog sistema, pa je tako nastavljen pad broja predmeta starijih od tri godine, a primjetno je i skraćenje prosječnog vremena trajanja postupka, dok je zaostatak u broju izvršnih predmeta sveden na neznatnu mjeru.

Naglasila je da su u posljednjoj evaluaciji SEPEŽ-a za 2018. godinu, takođe konstatovani dobri indikatori efikasnosti sudova, uz ocjenu o izuzetno visokom broju predmeta u upravnoj jurisdikciji, što je karakterisalo naročito posmatrani period.

Diskurs o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, a s tim u vezi i primjena prakse Evropskog suda za ljudska prava "ostaće u centru našeg mandata i ubuduće," kazala je ona.

"Neupitan je uticaj sudske vlasti na sveukupan proces postizanja pune vladavine prava, koja je ključna za dalji napredak Crne Gore u procesu pristupanja EU. Shodno tome, nastavićemo sa preduzimanjem svih aktivnosti na pripremi za primjenu pravne tekovine Evropske unije i evropskih standarda u oblasti pravosuđa i ispunjavanju privremenih mjerila."

Svečana akademija povodom Dana crnogorskog sudstva,održana je u Vladinom domu na Cetinju, uz poštovanje svih mjera za suzbijanje novog koronavirusa, saopšteno je iz Vrhovnog suda.