Uprkos primirju raste broj žrtava u ratu u Nagorno-Karabahu
Foto: Beta

Uprkos primirju raste broj žrtava u ratu u Nagorno-Karabahu

Sukob jermenske i azerbejdžanske vojske oko regiona Nagorno-Karabaha ne jenjava ni danas.

Dogovoru o prekidu vatre uz posredovanje Sedinjenih Američkih Država koji je stupio na snagu pre samo dva dana, nije zaustavio rat koji je najnovija faza višedecenijskog sukoba.

Zvaničnici Nagorno-Karabaha rekli su danas da su azerbejdžanske snage višecijevnim raketnim bacačima "Smerč", razornim oružjem sovjetske proizvodnje, gađale Stepanakert, glavni grad regiona, i obližnji Šuši gdje je jedan civil poginuo, a dvoje je ranjeno.

Jermenski vladin infocentar je saopštio da su azerbejdžanske snage gažale porodilište u Stepanakertu.

Azerbejdžansko Ministarstvo odbrane odbacilo je te tvrdnje i optužilo jermenske snage za upotrebu "Smerča" protiv azerbejdžanskih gradova Tertera i Barda, gdje je poginulo više od 20 ljudi, a ranjeno 60.

Portparolka jermenskog Ministarstva odbrane, Šušan Stepanjan, odgovorila je da su te optužbe "neosnovane i lažne".

Azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev na Tviteru je obećao "adekvatan odgovor" na napad.

Nagorno-Karabah je formalno dio Azerbejdžana, ali Baku od 1994. godine nema kontrolu nad tom većinski jermenskom oblašću čija separatistička vlast ima podršku Jerevana.

Najnoviji rat, započet 27. septembra, najteži je sukob od okončanja prethodnog 1994. godine.

Po zvaničnicima Nagorno-Karabaha, jesenas je poginulo 1.068 njihovih vojnika i 39 civila, a 122 civila su ranjena. Azerbejdžanske vlasti nisu saopštile svoje vojne gubitke, ali kažu da je u sukobima ubijeno 69 civila i da su ranjena 322.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je prošle nedjelje da Moskva ima informaciju da je u sukobu poginulo oko 5.000 ljudi.

Rusija, Sjedinjene Države i Francuska kopredsjedavaju takozvanom "grupom iz Minska" koju je osnovala Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju za posredovanje u tom sukobu, ali njihovi pokušaji da pregovaraju o političkom rješenju su zastali.

Azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev je više puta kritikovao tu grupu jer za 28 godina nije postigla nikakve rezultate i istakao da Azerbejdžan ima pravo da povrati svoju teritoriju silom, pošto međunarodno posredovanje nije uspjelo.

Beta

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.