“Jednom od tih mjera Vlada je zadužila predstavnike države u skupštini akcionara i u upravnim odborima privrednih subjekata u većinskom vlasništvu države da pokrenu inicijativu za donošenje akata kojima se uređuje politika zarada i izvrši njeno usklađivanje sa odredbama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, ukoliko postoji odstupanje od primjene odredbi, a u slučaju izuzeća od primjene odredbi zakona, shodno članu 41, utvrdi ograničenje najviše zarade u tom privrednom društvu u visini do tri prosječne zarade u privrednom društvu, uključujući minuli rad. Napominjemo da se mjera odnosi na sva privredna društva u većinskom vlasništvu države”, kazali su iz resora na čijem čelu je Darko Radunović.

Dan je pitanja ministarstvu u vezi sa preporukom poslao nakon što su iz Plantaža naveli da su ograničili plate menadžmentu na tri prosječne u preduzeću, uključujući i minuli rad.

Prema navodima iz Plantaža, to preduzeće je i izvršnoj direktorici Verici Maraš ograničilo platu na tri prosječne u kompaniji, što je blizu 2.200 eura.

Ona je lani primala preko sedam hiljada, dok joj je u aprilu plata smanjena na četiri prosječne plus minuli rad. Maraševoj je minuli rad na platu od 7,3 hiljade bio oko hiljadu i po eura. Sada, prema navodima iz Plantaža, prima samo tri prosječne plate u firmi, bez minulog rada.

Osim Plantaža, nije poznato da su druge državne kompanije ograničile primanja menadžmenta, a mnoge kompanije, koje su i gubitaši, isplaćuju veoma visoke zarade top menadžmentu firme.

Usvajanje ili uvažavanje preporuke Ministarstva finansija, koja nije obavezujuća, značilo bi smanjenje zarade, barem sudeći po platama koje su prijavili za 2019. godinu, izvršnom direktoru Elektroprivrede Igoru Noveljiću, predsjedniku borda direktora Montenegroerlajnza Nikoli Vukićeviću, direktoru Morskog dobra Predragu Jelušiću, direktoru Rudnika uglja Slavoljubu Popadiću, predsjedniku borda direktora Budvanske rivijere Saši Radoviću, direktoru Regionalnog vodovoda Goranu Jevriću i mnogim drugim direktroima u državnim preduzećima.