Jedan od njih - remdesivir nakon toga postao je veoma tražen širom svijeta iako je u Evropi odobren kao prvo sredstvo za liječenje kovida zahvaljujući aktivnom sastojku koji se zove Veklury.

Mađarska je od nedavno počela da ga proizvodi, druge zemlje ga nabavljaju po hitnom postupku, a od početka ove nedelja ima ga i u bolnicama širom regiona.

"Lečenje predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trampa je rezultat aktuelnih protokola liječenja koji se primjenjuju u SAD, ali i primene nekih novih iskustava i načina liječenja u Bolnici Valtrer Rid u Betezdi. Standard liječenja za početnu fazu kovid infekcije je primjena remdesavira, i u kasnijim fazama bolesti i deksametazona, rezervisanog za teže slučajeve bolesti. Primjena antitijela je preporučena u odmaklijim fazama bolesti", kaže za B92.net prof. dr Igor Mitić, internista i upravnik Klinike za nefrologiju i kliničku imunologiju KC Vojvodine.

Šta je remdesivir?

Remdesivir je antivirusni lijek američkog biofarmaceutskog proizvođača. To je nukleotidni analog, konkretno analog adenozina, koji se umeće u virusne RNK lance, uzrokujući njihov prerani prekid. Lijek Remdesivir je, kako prenose mediji, prvobitno razvijen za liječenje hepatitisa C i jednog respiratornog virusa. Testiran je za liječenje ebole, ali nije pokazao efikasnost. 

Od do sada ispitivanih antivirusnih lijekova kod oboljelih od kovida, jedino je remdesivir u pojedinim istraživanjima pokazao korisne efekte u smislu skraćenja trajanja bolesti i smanjenja mortaliteta, kažu u KC Vojvodine.

Pri tome, rezultati se prvenstveno odnose na pacijente sa težim oblicima bolesti čije liječenje zahtjeva primjenu kiseonične terapije, dok su istraživanja korisnosti ovih ljekova kod pacijenata sa blažim oblicima bolesti još uvek u toku.

"Ono što je takođe važno istaći jeste rezultat u kojem se obim i intenzitet nuspojava nisu razlikovali između grupa bolesnika koji su liječeni standardnom terapijom i onih koji su pored standardne terapije dobijali i remdesivir. Ovo činjenica vjerovatno je posljedica samog mehanizma dejstva ovog lijeka koji onemogućava razmnožavanje virusa, ne utičući na regulatorne mehanizme ćelija domaćina", kažu u ovoj ustanovi, a pozivajući se na pet naučnih studija.

Neželjene reakcije

Bez obzira na ništa veći broj neželjenih reakcija na njega, remedvisir ih svakako daje.

"Prilikom upotrebe ovog lijeka mogu se javiti nuspojave kao što su alergijska reakacija na neke od komponenti lijeka, tegobe od strane gastrointestinalnog trakta, kao i organa kroz koje se ljekovi metabolišu, prije svega jetre i bubrega. Stoga je potreban oprez prilikom administracije lijeka kod ljudi sa hroničnim oboljenjima jetre, bubrega, starijih bolesnika čiji je metabolizam fiziološki usporen, kao i kod trudnica i dojilja, s obzirom na nedostatak kliničkih podataka o neželjenim efektima lijeka na plod", upozoravaju iz KCV.

Tačan mehanizam nastanka neželjenih efekata, njihova učestalost i intenzitet, predmet su istraživanja koja su u toku.