Situacija uoči izbora 30.avgusta manje-više slična je onoj pred parlamentarne izbore 2016. što se tiče nasrtaja na Crnu Goru, s tim što je matrica drugačija jer se ona pokazala kao neuspješna i sada je bilo potrebno naći druge igrače koji imaju određeni kredibilitet, ocijenio je u intervjuu za Novu M Bošković.

Poručuje da Crna Gora ima kapaciteta i snage da odgovori i na te izazove.

Zakon o slobodi vjeroispovjesti paravan za uticaj spolja

"Sjećate se da je u decembru usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti izazvalo novu sesiju pritisaka na Crnu Goru i već nekih osam mjeseci imamo takvu situaciju, gdje je bez prestanka i bez izuzetka Crna Gora pod udarom istih aktera, naravno sa drugim izvršiocima u Crnoj Gori. Ali, ponavljam i tada i danas bez obzira koliko komplikovana situacija bila, institcije u Crnoj Gori su dovoljno sposobne da kvalitetno odgovore na takve izazove i to će pokazati i ovaj put", kazao je Bošković.

Činjenica je, kaže Bošković, da je to odavno u igri u Crnoj Gori jer ni u Beogradu nijesu prestale sa aktivnostima one snage koje sanjaju o velikosrpskom projektu koji uključuje i Crnu Goru.

"Te snage su sada udružene i imamo situaciju, kako i oni sami tvrde, da tri kolone u Crnoj Gori bez izuzetka zagovaraju opciju velike Srbije, opciju CG u sastavu Srbije i opciju onoga što je vraćanje na 1918. godinu. Sve bi to bilo mnogo lakše prozrijeti da se iza toga se ne krije mnogo veća igra na globalnom nivou jer u suštini imamo Moskvu kojoj je interes da Zapadni Balkan drži pod sferom svog uticaja. To im u prethodnim godinama nije išlo za rukom - ostala im je Srbija, Republika Srpska pod njihovim kišobranom, sada im se otvara prilika da i kroz ove izbore stave CG pod svoju zonu interesa", istakao je Bošković.

Vojska Crne Gore otvorena za sve vjere i nacije

Na konstataciju da je Zakon o slobodi vjeroispovjesti produbio podjele, što je suprotno namjerama Vlade Crne Gore, koja programski forsira priču o multikonfesionalnosti a da su takođe stizale i prozivke da se u Vojsci Crne Gore vrši čistka na osnovu pripadnosi, Bošković odgovara da u vojsci ima svih nacija.

"Apsolutno jeste. CG jeste multietnička, multikonfesionalna država. Upravo ova većina koja je sada i koja želi da bude većina i poslije 30.avgusta želi da vidi i vodi takvu CG i nakon 30.avgusta. Ono što je činjenica da u Vojsci imamo pripadnike svih vjera i svih nacija i tako će i ostati i dok sam ja tu i kad ne budem ja tu, jer Vojska je svih nas, čitave države i zbog toga je prepoznata kao institucija sa najvećim povjerenjem u državi. Ono što je bitno naglasiti je da u Vojsci CG ne može biti mjesta za one koji ovu državu ne prizanju kao svoju, koji ovu vojsku ne priznaju kao svoju, koji je samo koriste da bi od nje uzimali određene benefite, a to ko je kakve vjere i nacije nije uopšte bitno za Vosjku CG, za komandni sastav, samo je bitno da u postoji patriotizam i odanost ovoj državi", naglašava Bošković.

U toku korona-krize prepoznato je, dodaje resorni ministar, kolika je uloga Vojske u čitavom sistemu bezbjednosti, ali i u odgovoru na različite izazove, kakav je pandemija koja nas je zadesila.

"Vojska je bila ta koja je prva uz ostale institucije odgovorila na taj izazov i Vojska je bila ta koja je prepoznata kao institucija kojoj se može vjerovati da je sposobna i kadra da odgovori svim tim izazovima.  Mi smo kroz razne mehanizme, što samostalno, što u saradnji sa partnerima iz NATO, omogućili da se osjećaju sigurno i da im budemo pri ruci kad god je to potrebno", poručio je Bošković.

Modernizacija vojske i mornarice prioritet

"Mi smo ove tri godine zaista iskoristili da Vojsci prije svega vratimo dostojanstvo. Ono što je bitno je da smo za to imali punu podršku kompletnog sistema, što pokazuje da smo samo u zadnje tri godine investirali u Vojsku preko 120 miliona eura. Ako to uporedimo sa recimo deset godina nakon nezavisnosti do 2016.godine kada smo uložili sa svim donacijama oko 47 miliona, dovoljno govori šta su ove nepune 4 godine značile za sistem Vojske", poručio je Bošković.

O samim tim su, napominje Bošković, vazduhoplovstvo i kopnene snage u potpunosti se osposobili da izvršavaju sve postavljene zadatke, kako domaće, tako i u sastavu NATO-a.

Kao izazov za naredni period, ko god da bude na čelu ovog resora, ostaje mornarica i infrastruktura koja se mora modernizovati, zaključuje ministar.