Simović: Bio je veliki rizik po zdravlje građana dozvoliti veliki talas turista u CG
Simović

Šef NKTa o otvaranju granica, početku školeske godine, izborima

Simović: Bio je veliki rizik po zdravlje građana dozvoliti veliki talas turista u CG

Stanovnici Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Albanije i Sjeverne Makedonije granice naše države moći će od sjutra da pređu uz PCR ili serološki test

Predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti Milutin Simović kazao je u intervjuu za Novu M da Crna Gora nije nikada imala ambiciju da granice drži zatvorene, već da su naše potrebe kao turističke zemlje bile suprotne - da dolaze gosti i iz regiona i sa drugih destinacija.

"Na tom pitanju bili smo primarno vođeni preporukama struke koja je opažala epidemiološku situaciju u regionu i šire, i u uslovima kada je bilo žarište epidemije u mnogim državama bio je veliki rizik po zdravlje naših građana dozvoliti veliki talas turista u Crnu Goru. To bi bio rizik i za naš turizam, to bi bio rizik i za goste i za one koji rade u sektoru turizma. Sada kada se suočavamo sa situacijom da se epidemiološka scena u regionu stabilizuje, takav će biti prijedlog da se otvore granice prema državama regiona, da se na granicama traže adekvatni testovi, a to su PCR test i određeni serološki testovi i ulazimo u novu fazu, ali opet na bazi preporuka struke.", kazao je Simović.

Komentarišući navode sa više adresa o uspješnoj sezoni u Hrvatskoj, čemu su, navodno, doprinijeli upravo turisti iz zemalja regiona, koji u Crnu Goru nijesu mogli, Simović kaže:

„Zvanični podaci govore da u Hrvatskoj ima oko 700 000 turista – oko 200 000 njemačkih, 135 000 slovenačkih, 130 000 domaćih, 75 000 poljskih i 45 000 čeških uz značajno učešće turista iz Italije i iz drugih evropskih zemalja. Znači cifre govore da Hrvatska i u tom dijelu uživa u benefitima članice Evropske unije, porodice čiji član i Crna Gora teži da bude.“

U svakom slučaju država prati dešavanja u regionu u vezi sa turizmom, a ovih dana, kako dodaje Simović, u okruženju raste zabrinutost zbog jačanja korona virusa i saopštavaju se rekordi kada je posrijedi broj novozaraženih.

„Vidimo posljedice i u nekim državama u koje su se vratili neki turisti, ali svakom želimo svako dobro, uspješan i stabilan region, uspješnu sezonu svakoj turističkoj državi, a mi mislimo da smo u Crnoj Gori donosili odluke koje su bile mjera mogućeg.“

Kada je pandemija korona virusa iznenadila cijeli svijet, kao jedan od najvećih izazova za zdravstvene sisteme u modernoj istoriji, reakcija Crne Gore bila je blagovremena, efikasna i odlučna, podvukao je Simović. Koordinisano su tada po preporukama struke djelovale državne institucije, a komunikacija sa građanima bila je na visokom nivou, tako o krizi govori šef NKT-a.

 „Nije bilo straha, bilo je odgovornosti i bilo je neizvjesnosti. Ta neizvjesnost još traje.“

Nakon dobrog prvobitnog odgovora na širenje epidemije, Crna Gora je na kratko bila corona free u junu. Pošto je sistem pokazao da umije da se odbrani, sada dokazuje da umije i da se izbori sa opakim i brzoširućim virusom, koji su, kako kaže Simović, neodgovorni pojedinci početkom već sredinom juna, unijeli, iz Srbije.

"Ono što je veoma bitno je da smo sanirali sva primarna žarišta i da još imamo pojavu lokalne transmisije, ali ono što je činjenica je da se epidemiološka situacija stabilizuje i da je broj aktivnih slučajeva u značajnom padu i činjenica je da nas epidemiolozi uvjeravaju da će svakim danom ti rezultati biti sve vidljiviji.“, kazao je Simović Novoj M.

Ističe da je trenutno  crnogorski zdravstveni sitem stabilan i daleko od preopterećenosti i pucanja:

„Popunjenost naših bolničkih kapaciteta, koji su namijenjeni za COVID pacijente, je oko 25 posto i to bez aktiviranja privremenih bolnica. Dakle imamo značajne rezervne kapacitete u redovnom sistemu i siguran sam i nadamo se da nam oni neće biti potrebni.“

Načinom na koji je naš zdravstveni sistem odgovorio na krizu moramo biti, kaže Simović, izuzetno zadovoljni.

„Vidjeli smo visok stepen profesionalnosti, znanja, sigurnosti, odgovornosti, solidarnosti i jedinstva, te fleksibilnost.“

Prema njegovim riječima, novac od kazni zbog kršenja mjera ide u državni budžet.

"Želim da kažem da su kazne krajnja mjera i korektivni mehanizam u odnosu na ono što je nepoštovanje propisanih mjera i ono što je rizično ponašanje.“, naveo je.

Najveći izazov za NKT i za sve građane Crne Gore, i ne samo Crne Gore,je pitanje kako se suočiti i prilagoditi novoj realnosti, koja, svakako, i dalje primarno podrazumijeva zaštitu zdravlja i života građana, ali istovremeno sa novom realnošću u kojoj treba obezbijediti da funkcioniše ekonomski sistem, društvene i socijalne aktivnosti. To je nova relanost u kojoj slijede i izbori.

„Kao predsjednik NKT-a imam jedno očekivanje i jednu preporuku, a to je apsolutna odgovornost i adekvatno ponašanje svih učesnika izbornog procesa i svakog birača. To je jedini uslov i jedini put da izbori proteknu na bezbjedan način kada su posrijedi životi i zdravlje građana.“

I školovanje pod posebnim epidemiološkim mjerama još jedan je vid nove stvarnosti. Online nastava se pokazala kao dobro privremeno rješenje u prvom talasu epidemije, no, strahuje se kako bi na djecu uticalo da u septembru ne sjednu li u školske klupe.

„Kada sam govorio o novoj realnosti između ostalog sam mislio i na potrebu organizacije obrazovnog procesa na svim nivoima, na način da se uspostavlja redovan sistem, a to znači boravak i u vrtićima, i školama, fakultetima i studentskim domovima. To podrazumijeva itekako potrebnu interakciju između učenika i prosvjetnih radnika, to je uslov daljeg razvoja socijalnih vještina, posebno kod djece u osnovnom obrazovanju... Dakle, radiće se ozbiljne pripreme za početak školske godine, vidjećemo koji će to termin da bude, ali to će biti termin koji ne smije da dovede u rizik ono što je najvažnije, a to je zdravlje naše djece.“, zaključio je Simović u razgovoru za Novu M.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.