To je za Pobjedu kazala koordinatorka programa obrazovanja u UNICEF-u Crna Gora Maja Kovačević, ukazujući na važnost da je ovo jedna od preporuka upućena Ministarstvu prosvjete da je ima u vidu pri izradi plana o realizaciji naredne školske godine.

"Kombinovani pristup može da podrazumijeva, na primjer, da djeca koja pohađaju prva tri razreda osnovne škole imaju redovnu nastavu, a da se učenici starijih razreda smjenjuju po sedmicama ili uče onlajn", kaže Kovačević.

Mogućnosti su, prema njenim riječima, brojne, ,,uključujući nastavu na otvorenom kada to prilike dozvoljavaju ili u drugim prostorima u lokalnoj zajednici“.

"Pa je zato najvažnije da se u saradnji sa svim akterima nalaze rješenja koja su u najboljem interesu djece",  poručuje ona.

Kovačević je ispričala da je Regionalna kancelarija UNICEF-a u Ženevi, kroz konsultacije sa ekspertima i predstavništvima ove organizacije u cijelom regionu, pripremila ,,Ključna pitanja za donosioce odluka u oblasti obrazovanja na nacionalnom, lokalnom i na nivou škole“. Taj dokument su podijelili sa Ministarstvom prosvjete Crne Gore, kao i sa ostalim institucijama koje se bave obrazovanjem na nacionalnom nivou, u cilju podrške za kvalitetno planiranje, pripremu i realizaciju naredne školske godine. Kaže da je za primjenu tih smjernica neophodno formiranje timova na nacionalnom i lokalnom nivou sa predstavnicima raznih sektora i svih zainteresovanih strana.

"Ovo pitanje tiče se prije svega učenika, njihovih porodica i nastavnika, ali je ono relevantno i za javno zdravlje i ekonomiju cijele zemlje, tako da sve odluke treba donositi na osnovu kontinuiranih konsultacija i u saradnji sa svima kojih se te odluke tiču", poručuje Kovačević.

Ističe da je upravo jedna od ključnih preporuka UNICEF-a da se odluke o organizaciji nove školske godine zasnivaju na konsultacijama sa različitim sektorima, prije svega obrazovanja, javnog zdravlja i ekonomije, da se uzmu u obzir sve nove informacije o rizicima, kao i da se rad škola prilagođava mjerama očuvanja javnog zdravlja koje se tokom vremena mijenjaju usljed promjena zdravstvene situacije u zemlji.

"Takođe, na osnovu dosadašnjeg iskustva u odgovoru obrazovnih sistema na pandemiju na globalnom nivou, prepoznato je nekoliko krupnih izazova na koje UNICEF preporučuje da se obrati posebna pažnja. Potrebno je unaprijediti kvalitet obrazovanja i prilagoditi podršku potrebama svakog djeteta, a posebno djeci iz osjetljivih grupa. U protivnom, gubitak u učenju biće nesaglediv i može izazvati dugoročne posljedice po djecu i, samim tim, po cijelo društvo",  kaže ona.

Ministarstvu prosvjete skrenuli su pažnju i da sva djeca treba da imaju pristup obrazovanju, bez obzira na način na koji se nastava odvija. Istakli su da prema istraživanju koje su sprovele UN agencije u aprilu ove godine, u našoj zemlji skoro svaka peta (16%) porodica s djecom uzrasta 0 – 18 godina nema pristup kompjuteru ili laptopu s internetom, čime im je onemogućeno da učestvuju u nastavi na isti način kao ostala djeca.

Govoreći o ključnim zamjerkama na onlajn nastavu, Kovačević podsjeća na podatke iz istraživanja koje je agencija Ipsos sprovela uz podršku UNICEF-a u aprilu ove godine - kada je 81 posto roditelja djece uzrasta 4-17 godina reklo da je zadovoljno kako su škole i vrtići reagovali na krizu izazvanu korona virusom.

"Svaki drugi (49%) je rekao da i nakon ove krize treba nastaviti sa produkcijom nastavnog sadržaja na televiziji i internetu, a skoro dvije trećine (61%) je izjavilo da su njihova djeca bolje naučila da koriste nove tehnologije kako bi pratila školski program preko interneta. Ovo je veliki uspjeh ako se uzme u obzir da je inicijativa #UčiDoma pokrenuta za samo nedjelju dana i treba pozdraviti napore svih nastavnika koji su u njoj učestvovali", ističe ona.

Problem

Sa druge strane, kako kaže, kasnije istraživanje koje su Ujedinjene nacije sprovele u junu pokazalo je da skoro dvije trećine (62%) roditelja smatra da su djeca tokom krize naučila manje nego što bi kroz tradicionalne metode nastave.

"Ovi nam podaci govore da su roditelji prepoznali brzu i pravovremenu reakciju obrazovnog sistema na krizu, ali i da su i svjesni mana ovako postavljenog načina nastave na daljinu u vanrednim okolnostima",  navodi Kovačević.

Bitno je, poručuje ona, napraviti razliku između „nastave na daljinu u vanrednim uslovima“ i nečega o čemu inače pričamo pod nazivom „učenja na daljinu.“ Nastava na daljinu u vanrednim okolnostima je odgovor na krizu, tako da se ne radi o planiranom obrazovnom programu za učenje na daljinu, jer za planiranje, testiranje i razvijanje kvalitetne onlajn nastave u krizi nema vremena.

Naš obrazovni sistem se, ističe Kovačević, u tom smislu tek izgrađuje i ,,ključna je dalja podrška nastavnicima za efektnu upotrebu novih tehnologija u učionici, izrada digitalnog kurikuluma, kao i opremanje svih škola“.

Ministarstvo prosvjete ove sedmice objelodanilo je da se pripremaju za redovan početak školske godine, te da će u narednim danima o tome razgovarati sa Instititom za javno zdravlje. Najavili su da će za svaki slučaj snimiti časove za prvo tromjesečje, da to bude plan B, a nikako kao već utvrđena zamjena za redovnu nastavu.

Zbog pandemije korona virusa škole u Crnoj Gori su zatvorene 16. marta, a nakon toga startovala je onlajn nastava kroz projekat Uči doma, te su na taj način đaci okončali nastavu i nijesu se vraćali u školske klupe.

Izvor: Pobjeda