Osnovni sud je ocijenio da banke mogu naplatiti samo stvarne troškove obrade kredita, a ne da ih određuju paušalno. Pejaković kaže da ne želi da komentariše presudu, jer postoji slobodno sudijsko uvjerenje.

"Smatramo da će na višim sudskim instancama presuda biti potpuno suprotna od donijete", ocijenio je Pejaković.

Ukoliko se pregleda arhiv medija u vezi međunarodnih kreditnih zaduženja države, dodaje, može se vidjeti da se naknada naplaćuje obično u okviru stvarnih troškova, ali i kod reprograma, jer mora da se prearanžira već postignuti dogovor koji zajmotražioc ne može da ispoštuje.

"Ukoliko rezervišete sredstva kod banke, sve dok ih ne povučete međunarodne banke naplaćuju procenat za rezervaciju. Povlačenjem se aktivira anuitetni plan. Međunarodna praksa je i naplata usljed ranijeg povrata sredstava, jer je banka izvršila svoje obaveze, ali zajmoprimac uskraćuje za planirani prihod",  objasnio je Pejaković, kojeg čudi oživljavanje priče o naplati naknada.

"Osnovno je pitanje za klijenta koji pokreće pitanje ko snosi trošak, klijent ili advokat koji prihvata da se naplati po uspješnosti parnice. Jedno ročište može biti skuplje od iznosa koji je naveden u procesu, vrijednosti nadoknade od 200 eura",  kazao je generalni sekretar.

Banke su, kaže on, spremne da se izbore sa procesom, jer međunarodno pravo i praksa idu u prilog njihovog stava, ali da je pitanje koliki trošak sudskih procesa mogu da trpe klijenti.

"Sve banke naplaćuju i ostvaruju kroz ugovore odnose sa klijentima, a prije svega je usaglašena volja davaoca i uzimaoca kredita, gdje je svaki klijent upoznat sa obavezama i troškovima. Kao i u svakom komercijalnom poslu, da bi određeni proizvod imao bolju prođu, imate niz primjera da banke imaju akcije u kojima mjesec, dva ili duže ne naplaćuju naknadu " ističe Pejaković.

On kaže da je upitno znanje onih koji se bave vještačenjem, jer nikad nisu radili u bankama.

"Nije dobro izvlačiti i tumačiti jedan član zakona, a prenebregnuti drugi koji daje detaljniji opis", ističe Pejaković i dodaje da je bankarski sistem najuređeniji dio privrednog sistema Crne Gore.

Podsjetio je da sve banke, koje zapošljavaju 2,2 hiljade ljudi, uredno plaćaju sve poreze i doprinose i poštuju zakone.

Pobjeda