Boban Sekulić i Sanja Šišović, Foto: PR Centar

Crna Gora se obavezala da do 2030. godine iskorijeni hepatitis

"Potrebno raditi na edukaciji ljudi kod virusnih hepatitisa, 9 od 10 ljudi ne zna da ima bolest"

Globalni cilj, na koji se obavezala i Crna Gora je eliminacija virusnih hepatitisa do 2030. godine što se može postići pronalaskom neotkrivenih slučajeva i adekvatnim liječenjem, zbog čega je neophodno raditi na edukaciji građana i promociji testiranja.

To je saopšteno na pres konferenciji nevladine organizacije "CAZAS“ i Udruženje pacijenata sa sa bolestima jetre "HEP Crna Gora“, povodom obilježavanja 28. jula – Svjetskog dana borbe protiv virusnih hepatitisa.

Programska direktorica NVO CAZAS, Sanja Šišović, istakla je da prema podacima Svjetske hepatitis alijanse, 325 miliona ljudi u svijetu živi sa hepatitisom, od čega 290 miliona nije svjesno infekcije.

"Ovo zapravo znači da devet od 10 osoba u svijetu ne zna da živi sa virusnim hepatitisom. Virusni hepatitisi jedan su od vodećih uzroka smrti širom svijeta i odnose u prosjeku četiri hiljade života dnevno. U momentu kada je dostupna efikasna vakcina za hepatitis B i kada postoji terapija za hepatitis C, nedopustivo je da je postotak osoba koje ne znaju svoj status i broj onih koji umiru, ovako visok“, ocijenila je Šišović, prenosi PR Centar.

Objasnila je da se ti virusi prenose sa majke na dijete vertikalnom transmisijom, putem inficirane krvi ili seksualnim putem.

"Dok se hepatitis B češće prenosi putem nezaštićenog seksualnog odnosa, hepatitis C se češće prenosi putem dijeljenja materijala za injektiranje pa je češće zastupljen među osobama koje koriste droge injektiranjem. Trenutno, testiranje na hepatitis u Crnoj Gori se sprovodi po uputu izabranog doktora ili ordinirajućeg ljekara za hospitalizovane pacijente“, pojasnila je Šišović.

Globalni cilj, na koji se obavezala i Crna Gora, kako je kazala, je eliminacija virusnih hepatitisa do 2030. godine što se može postići pronalaskom svih neotkrivenih slučajeva i adekvatnim liječenjem.

"Ovogodišnja kampanja povodom Svjetskog dana hepatitisa usmjerena je upravo ka pronalasku neotkrivenih miliona koji ne znaju svoj status“, rekla je Šišović.

Ukazala je da u Crnoj Gori nije uspostavljen nacionalni registar za hepatitis i podaci o broju oboljelih i težini bolesti mogu se samo procjenjivati isključivo na osnovu podataka iz epidemiološkog sistema obaveznih prijava zaraznih bolesti, prema broju liječenih pacijenata kao i ciljanim istraživanjima koja se sprovode među ključnim populacijama.

"Neophodno je unaprijediti nadzor, uspostaviti registar kao i omogućiti sveobuhvatnije prijavljivanje i kvalitetne izvora podataka“, smatra Šišović.

Procjenjuje se da u Crnoj Gori živi oko 1,400 osoba sa aktivnom infekcijom virusa hepatitis C.

"U skladu sa podacima o broju testiranih i liječenih od 2010. pa nadalje,  za pretpostaviti je da u Crnoj Gori ima oko 1.500 osoba sa hepatitisom C koje nijesu dijagnostifikovane, odnosno obuhvaćene medicinskim tretmanom. Terapija za hepatitis C je dostupna u Crnoj Gori za sve pacijente i daje jako dobre rezultate“, istakla je Šišović.

Kada je u pitanju hepatitis B, prema dostupnim podacima, kako je navela, procjenjuje se da u Crnoj Gori živi 2.200 osoba koje su pozitivne na taj virus.

"Za hepatitis B je dostupna vakcina, i obavezna vakcinacija osoba određenog uzrasta u Crnoj Gori protiv hepatitisa B započeta je 2002. godine, pa se posljednjih deset godina, kao posljedica ove preventivne prakse, hepatitis B ne registruje kod osoba mlađeg školskog uzrasta“, kazala je Šišović.

sisovic

Sonja Šišović, Foto: PR Centar

U odnosu na hepatitis B i C, kako smatra, važno je usmjeriti intervencije ka kategorijama u povećanom riziku kao što su seksualni radnici/e, muškarci koji imaju seks sa muškarcima, transrodne osobe, osobe koje injektiraju drogu, zatvorenici, mobilna populacija, adolescenti, jer često upravo te kategorije nemaju pristup odgovarajućim zdravstvenim uslugama.

"Prema nalazima istraživanja o rizičnom ponašanju među injektirajućim korisnicima droga, koje je sprovedeno 2012. godine, prevalenca hepatitisa C među ovom populacijom je  vrlo visoka i iznosi 55 odsto“, kazala je Šišović.

Zabrinjava činjenica da, kako je rekla, ne postoji razvijen i usvojen nacionalni program ili strategija za hepatitis, a ne postoji ni testiranje u zajednici tj. na terenu koje bi u značajnoj mjeri pomoglo u pronalaženju neotkrivenih slučajeva i liječenju. 

"Nažalost, u Crnoj Gori postoji visok stepen neznanja i zabluda u vezi sa virusnim hepatitisima, kako među opštom populacijom tako i među ranjivim kategorijama. Potrebno je raditi na edukaciji i promociji testiranja, ali i na osnaživanju pacijenata i terapijskoj pismenosti“, ukazala je Šišović.

Predsjednik udruženja pacijenata sa bolestima jetre – HEP Crna Gora, Boban Sekulić, pojasnio je da je cilj tog udruženja da se okupi što veći broj osoba sa hepatitisom, njima bliskih osoba, onih koji su uspješno izliječile hepatitis, osoba koje su profesionalno vezane za ovaj problem i svih pojedinaca koji su voljni da doprinesu poboljšanju.

"Ono što je primjetno jeste zabrinjavajuće veliki broj osoba sa hepatitisom C među populacijom osoba koje koriste droge ali je i zabrinjavajuće da je kod osoba koje su zaražene hepatitisom nivo informisanosti o bolesti na veoma niskom nivou“, rekao je Sekulić.

Važno je, kako je istakao, da svaki građanin zna da je liječenje za hepatitis C u Crnoj Gori besplatno i dostupno.

"Potrebno je mnogo više raditi na edukaciji građana o virusnim hepatitisima jer trend neinformisanosti nije samo vezan za populaciju osoba koje koriste droge već generalno za sve građane.“, ocijenio je Sekulić.

sekulic

Boban Sekulić, Foto: PR Centar

Kao veliki problem je izdvojio pristup testiranju na hepatitis u Crnoj Gori.

"Ne rade se brzi testovi, niti ih ima u slobodnoj prodaji u apotekama. Samotestiranje na Hepatitis C infekciju nije dostupno kao ni testiranje u zajednici. Da bi se neki građanin testirao na hepatitis u Crnoj Gori, potreban mu je uput od izabranog ljekara. Preciznije, potrebno je da najmanje četiri puta ode u zdravstvenu ustanovu. Većina korisnika koji se nama jave sa željom da se testiraju, odustanu upravo iz ovog razloga“, rekao je Sekulić.

Istakao je da su preporuke sa globalnog nivoa da je potrebno uvesti brze testove.

"Ako su brzi testovi uvedeni i aktivno se koriste za HIV, ne vidim razlog zašto se ne bi isto učinilo za hepatitise. Naročito u momentu kada imamo ovako veliki broj ljudi koji ne znaju da ga imaju. Takođe treba aktivno sprovoditi testiranje u zajednici koje je anonimno, besplatno i povjerljivo“, rekao je Sekulić.

Iz udruzenja HEP pozvali su sve osobe pogođene hepatitisom da im se pridruže kao i da im se obrate za pomoć ukoliko im je potrebna, a to mogu uraditi putem facebook i instagram stranice na vrlo jednostavan način, registracijom putem linka. 

Sekulić je pozvao građane da se testiraju jer je to jedini način da saznaju da li su među onim milionima neotkrivenih slučajeva.

 

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.