Analiza

"Prosječna stopa rasta ekonomije će, prema sadašnjoj projekciji, od ove do 2023. godine da iznosi 1,4 odsto, pri čemu će dobri ekonomski rezultati da budu privremeno prekinuti usljed pandemije korona virusa", pokazuju Vladine smjernice.

Prosječna stopa rasta ekonomije u prethodne tri godine iznosila je 4,4 odsto, dok će, kako navode, prema sadašnjoj projekciji, u periodu od ove do 2023. godine da iznosi 1,4 odsto, kao posljedica procijenjenog pada BDP od 6,8 odsto u ovoj godini, a potom snažnijeg oporavka i privrednog rasta po prosječnoj stopi od 4,2 odsto u naredne tri godine.

Vlada je, takođe, usvojila Proljećnu analizu makroekonomskih kretanja i strukturnih reformi za ovu godinu.

"Prema preliminarnim kvartalnim podacima Uprave za statistiku, BDP u prošloj godini iznosio je 4,91 milijardu, uz realni rast od 3,6 odsto, pod uticajem snažnog rasta u turizmu, građevinarstvu, saobraćaju, maloprodaji i poljoprivredi. U prvom kvartalu ove godine ostvaren je realni rast BDP-a od 2,7 odsto, na što je djelimično uticalo i uvođenje mjera na suzbijanju uticaja kovid-19", navedeno je u dokumentu.

Međutim, kako ističu, u drugom kvartalu je došlo do uvođenja radikalnijih mjera za sprečavanje zdravstvene krize, što je u mnogome uticalo na ekonomska kretanja, koja će u nastavku godine i narednom periodu biti pod uticajem pandemije kovid-19 i sveukupnog odgovora države na zdravstvenu i ekonomsku kriz.

Finansijski sektor u prošloj godini karakteriše, kažu oni, visoka likvidnost i adekvatna kapitalizovanost, uz očuvanu stabilnost bankarskog sektora i poboljšanje agregatnih finansijskih i monetarnih parametara.

Navode da je u prošloj godini deficit centralnog budžeta iznosio 143,6 miliona ili 2,98 odsto BDP-a, i niži je 15 odsto od deficita ostvarenog u 2018.

U Analizi je ocijenjeno da će pozitivni trendovi, kako ističu, uspostavljeni u domenu javnih finansija u prethodne tri godine da budu privremeno prekinuti usljed očekivanih nepovoljnih efekata zdravstvene krize na ekonomska kretanja.

Crnogorska ekonomija, kao mali i otvoren sistem, osjetljiva je na spoljnje uticaje, što je i potvrđeno aktuelnom pandemijom korona virusa.

"Iako su u prethodnom periodu ostvarene značajne stope rasta ekonomije, razvojni model, u mjeri mogućeg, treba prilagođavati i usmjeravati na one sektore za koje Crna Gora ima nedovoljno iskorišćene resurse i u kojima je moguće da se ostvari visok stepen produktivnosti – prerađivačke industrije, poljoprivredna proizvodnja i stočarstvo i energetika, čime će se, uz adekvatnu primjenu digitalnih tehnologija u svim sferama društveno-ekonomskog razvoja, uticati na jačanje konkurentnosti crnogorske ekonomije i obezbijediti uslovi za smanjenje uticaja negativnih pojava na nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou", rekli su iz Vlade.

Podrška razvoju tih sektora biće u osnovi Trećeg paketa mjera Vlade usmjerenog na ublažavanje negativnih uticaja pandemije.

Šume, skijališta...

Vlada je donijela Odluku o davanju šuma u državnoj svojini na korišćenje podajom drveta u dubećem stanju u Rožajama, Beranama, Pljevljima, Nikšiću i Plužinama.

Vlada je donijela dopunu odluke o osnivanju preduzeća Skijališta Crne Gore, kojom je propisano da, shodno Izvještaju o procjeni vrijednosti nepokretnosti, osnovni kapital kompanije čini i nenovčani ulog u iznosu od 12,75 miliona eura.

Utvrđen je i Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije o osnivanju međunarodne organizacije za zakonsku metrologiju. Donošenje tog zakona predstavlja instrument za ratifikaciju, odnosno preduslov za pristupanje Konvenciji kojom se osniva Međunarodna organizacija za zakonsku metrologiju.

Prihvaćeno je mišljenje Ministarstva finansija kojim se odbija Prijedlog dopune Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, koji je Skupštini podnio poslanik Aleksandar Damjanović. Vlada je prihvatila i mišljenje Ministarstva finansija kojim se odbija Prijedlog izmjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost, koji su Skupštini podnijeli poslanici Raško Konjević, Draginja Vuksanović- Stanković, Ranko Krivokapić i Džavid Šabović.

Jedino Komarnica u planu

Vlada je usvojila plan koncesija za korišćenje vodotoka za izgradnju hidroelektrana u tekućoj godini kojim je predviđena dodjela samo jedne koncesije i to na rijeci Komarnici za potrebe izgradje hidroelektrane Komarnica.

"Osim navedenog vodotoka, Vlada za 2020. ne predviđa dodjelu koncesija za potrebe gradnje drugih mikro, malih i velikih hidroelektrana. Predmet koncesije je projektovanje, izgradnja, korišćenje i održavanje Hidroelektrane Komarnica. Koncesija će biti direktno dodijeljena Elektroprivredi u kojoj država na dan donošenja plana posjeduje 88,66 odsto akcija i samostalno imenuje sve članove organa upravljanja", objašnjeno je iz Vlade.

Realizacija ovog projekta će, kako navode, omogućiti višenamjensko korišćenje hidroakumulacije u svrhu energetskog snabdijevanja, vodosnabdijevanja, poboljšanje uslova razvoja poljoprivrede i turizma u okruženju, kao i dalji razvoj saobraćajne i ostale infrastrukture...

"Cilj je da se doprinese ukupnom privrednom razvoju područja u kontaktnoj zoni hidroakumulacije", pojašnjeno je iz Vlade.

Vlada je usvojila Informaciju u vezi realizacije ugovora o koncesiji na osnovu energetske dozvole za izgradnju male hidroelektrane Pecka na dijelu vodotoka Pecka rijeka i prihvatila Prijedlog ugovora o koncesiji na osnovu energetske dozvole za izgradnju mHE.

"Na osnovu novog prijedloga usaglašeno je da krajnji rok za završetak faze izgradnje, do kad je koncesionar dužan da dobije upotrebnu dozvolu bude 31. decembar", zaključuju iz Vlade.

Pobjeda