On je na konferenciji povodom predloga privremenih ekonomskih mjera za poboljšanje stanja izazvanog pandemijom Covid-19, kazao da se mjere koje će podržati turizma moraju kreirati u cilju premošćavanja već vidljivo krizne godine, sa narednom turističkom sezonom.

"Mjere u trećem paketu ekonomskih mjera moraju nastaviti i imati proaktivnu ulogu u smislu pomoći ekonomiji i građanima. Turizam kao sektor radno intenzivan i koji obavlja nevidljiv izvoz robe i usluga će posebno biti ugrožen, te se mora omogućiti da dočeka narednu godinu u punom kapacitetu“, rekao je Nimanbegu na konferenciji za novinare u Skupštini.

On je pozvao Vladu, Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) i komercijalne banke da urgentno rade na pomoći privatnim turističkim davaocima smještaja u obezbjeđivanju kredita sa niskom ili čak bez kamate.

"Osnov kredita bi bila prosječna mjesečna plata u Crnoj Gori, odnosno pet do šest hiljada EUR za jednu porodicu. Rok vraćanja bi bio pet do sedam godina, sa jednom godinom grejs perioda“, precizirao je Nimanbegu.

Prema njegovim riječima, drugi segment je pomoć hotelijerima i ugostiteljima.

"Na taj način bi se oni pripremili i na sljedeću turističku sezonu. Hotelijerima i ugostiteljima se mora u trećem paketu mjera već sada staviti do znanja da će im se pomoći u iznosu od minimalnih zarada i u junu, kao što je bilo za april i maj, uz saznanje da je broj zaposlenih već značajno uvećan u odnosu na predsezonu“, naveo je Nimanbegu.

Foto: Skupština Crne Gore

On smatra da bi građani, posebno oni koji imaju sezonska zapošljavanja ili privredne aktivnosti, mogli da imaju pristup tim korona kreditima, koji bi bili izraz mjere države i banaka za očuvanje ekonomske suspstance svojih građana.

"Treći aspekt je otvaranje granica što je prije moguće, uz jasne mjere održavanja fizičke distance. Treba se razmotriti otvaranje granica već od 1. jula“, rekao je Nimanbegu.

On je kazao da se situacija sa virusom komplikuje, tako da turistička privreda ne može imati velika očekivanja.

"Zato apelujem kod nadležnih da se u novim ekonomskim mjerama Vlade i NKT-a, osim kolektivnog smještaja, predvidi i pomoć za individualni privatni smještaj“, naveo je Nimanbegu.

On je takođe podržao apel turističkih subjekata i organizacija da Vlada, uz poštovanje zdravstvenih mjera, nađe način da otvori granice i dozvoli nesmetan ulazak i boravak osoba iz država regiona, kako bi turistička privreda koliko je to moguće uspjela da spasi svoju turističku sezonu.

"Treba se razmotriti otvaranje granica već od prvog jula, a kao primjer uzeti Hrvatsku gdje ima već preko 350 hiljada turista", saopštio je Nimanbegu.

Istraživanje o dolascima i noćenjima turista koje je uradio MONSTAT, prikazuje da je individualni tkz. “privatni smještaj” je ugostio 1,352,028 ili 51% turista, i činio 68% ili 9,775,133 broja noćenja, od ukupnog turističkog prometom za 2019. godinu, te zbog toga, iako privatna djelatnost, čini značajni dio naše turističke privrede, a u pojedinim opštinama i primarnu privrednu djelatnost od koje živi većina građana tih opština. 

"Individualnim privatnim smještajem se većinom bave građani CG, kome je to porodični biznis, i jedina djelatnost, pomoću koje izdržavaju svoje porodice tokom preostalih 9 mjeseci kada nema sezona, ali svakako ekonomske mjere u trećem paketu se moraju planirati i za sve ostale turističke privrednike, ugostitelje, zakupce plaža, organizatore turističkih tura, turističke agencije i vodiče, kao i druge privrednike čija je djelatnost povezana sa turističkom privredom", saopštio je Nimanbegu i dodao da je zadnjih dana primjetan apel turističkih subjekata i organizacija da Vlada mora pokušati turističku sezonu koliko je to moguće i da prednost i značaj da domaćem tj. lokalnom turizmu, kao i turistima iz regiona.

"Želim da podržim njihov apel da Vlada uz poštovanje zdravstvenih mjera, nađe način da otvori granice i dozvoli nesmetani ulazak i boravak osoba iz država regiona, kako bi turistička privreda koliko je to moguće uspije spasiti svoju turističku sezonu", zaključio je Nimanbegu.