Kako su naveli iz Skupštine Crne Gore, Brajović je danas govorio na video zasijedanju Parlamentarne skupštine Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (PS SEECP), koja okuplja 13 država regiona.

Tema ovogodišnjeg zasijedanja bila je „Izgledi za regionalnu saradnju u eri nakon pandemije: vrijeme za veću integraciju?“.

Brajović je rekao da je, u okolnostima pandemije izazvane koronavirusom, svaka država pokazala na kojim vrijednostima i principima počiva, kako tretira svoje građane, ali i kako se ponaša u međunarodnim odnosima.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori nikad nije bilo dileme kojim putem idemo i šta želimo da postignemo, a to su građanska, stabilna, demokratska Crna Gora članica NATO i EU.

On je podsjetio da je ta vizija zapisana i u preambuli crnogorskog Ustava 2007.

Brajović je upoznao učesnike sa činjenicom da se Crna Gora suočava sa još jednim ozbiljnim izazovom.

„A to su neprincipijelni pritisci na našu suverenost u donošenju odluka i sprovođenju zacrtanih evropskih prioriteta, sa ciljem izazivanja podjela i tenzija“, naveo je Brajović.

On je kazao da Crna Gora danas ima snage i kapaciteta da se odupre svim pritiscima i atacima, nastavljajući da ide naprijed zacrtanim putem, vodeći računa prije svega o svojim građanima i nacionalnim interesima.

Brajović je istakao da je pred Crnom Gorom sada novi period da kao jedina država kandidat sa svim otvorenim pregovaračkim poglavljima uđe u sljedeću fazu što brže integracije u EU.

On je pozvao kolege iz EU da, i pored svih izazova, vrata Unije drže otvorenim za zemlje Jugoistočne Evrope, jer to predstavlja zajednički politički, ekonomski i bezbjednosni interes.

Brajović je rekao da prioritet svih parlamenata mora biti više nego ikad odbrana demokratskih vrijednosti i solidarnosti, naglasivši da u Skupštini Crne Gore imaju odgovornog partnera za realizaciju zajedničke evropske budućnosti.

Na zasijedanju Parlamentarne skupštine SEECP-e, učesnici su usaglasili i Deklaraciju u kojoj potvrđuju važnu ulogu te organizacije u jačanju stabilnosti i prosperiteta u Jugoistočnoj Evropi.

Učesnici su konstatovali da je perspektiva pristupanja EU i dalje snažan motiv za reforme i stabilnost u regionu.

Jednoglasno su prihvaćeni i amandmani delegacije Skupštine Crne Gore u kojima se naglašava značaj promovisanja dobrosusjedskih odnosa i saradnje, uz međusobno poštovanje i uvažavanje država, s ciljem da se region učini demokratičnijim, otpornijim i ekonomski naprednim.

Istaknuto je i očekivanje da dinamika procesa proširenja EU bude izvjesnija, kako bi države koje teže članstvu, nastavile sprovođenje neophodnih reformi.

Parlamentarna dimenzija Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi pokrenuta je 1997. godine, a čini je pored Crne Gore još 12 zemalja: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Grčka, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Rumunija, Slovenija, Srbija i Turska.