Kao neko ko ima višedecenijsku profesionalnu i političku karijeru, Šoć podsjeća da se u postupku usvajanja zakona predlagač opredjeljuje na koja djela će se zakon odnositi, odnosno koja će krivična djela biti iz njega izdvojena, što je i ovom prilikom bio slučaj.

Šoć tvrdi da je stvar političkog opredjeljenja onog koji donosi zakon koja će djela njime obuhvatiti, ali i napominje da ne treba zaboraviti da se uvijek može djelovati amandmanski.

U svakom slučaju, Šoć tvrdi da nikada ne bi podržao takav predlog zakona smatrajući da lica osuđena za krivično djelo ubistvo treba da odleže punu kaznu.

“Međutim, ako neko to želi, mislim i ubijeđen sam da šalje lošu poruku da kroz jedan ili dva zakona o amnestiji poštedi i abolira osuđenike za teška krivična djela. Svakako će biti zanimljiva rasprava na tu temu”, ističe Šoć, piše Dan.

Poslanici vladajuće koalicije predložili su zakon o amnestiji kojim bi se umanjila kazna osuđenima u zatvoru za 15 odsto, odnosno za 10 odsto onima koji još nijesu pošli na izdržavanje kazne.

Ova umanjenja navedena su u predlogu čije se usvajanje traži po skraćenom postupku, a koji nijesu potpisali poslanici Socijaldemokrata, već DPS-a, Force, Bošnjačke stranke, Hrvatske građanske inicijative (HGI) i Liberalne partije.

Pet odsto umanjenja kazne predviđa se za lica koja su dva ili više puta bezuslovno osuđena. Predviđa se i da osobe koje u osuđene na blaže kazne, do tri mjeseca, dobiju uslovnu osudu. Osuđenima od tri do šest mjeseci presuda se mijenja, kako piše u predlogu, u kućni pritvor.

Amnestija se ne odnosi na osuđene za ratni zločin, korupciju i organizovani kriminal, silovanje, obljubu i slična krivična djela, zatim za nasilje u porodici. Ova vrsta milosti neće važiti ni za one koji su je već dobili, za osuđene na maksimalne kazne od 40 godina i za one za kojima je raspisana potjernica zbog odbijanja da idu u zatvor.

Predlog poslanika vladajuće koalicije nalazi se u skupštinskoj proceduri.

Sređivanje stanja u režimu

Zakon je obrazložen kao nužna mjera u aktuelnoj situaciji epidemije virusa korona radi rasterećenja zatvora i smanjena broja radno angažovanih službenika.

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Strahinja Bulajić kazao je tokom skupštinske rasprave da je ovo sređivanje stanja u režimu, jer se, osim određenih izuzetaka, u zatvoru nalaze osobe koje su bliske režimu.

On je upitao, ukoliko je Predlog zakona o amnestiji human gest i rasterećenje natrpanosti zatvora, zašto se uvijek vlast dosjeti toga uoči izbora.

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković kazala je da pravda mora biti jednaka za sve, a ovim predlogom zakona se, kako kaže, ne ostvaruje svrha kažnjavanja. I predsjednik Socijaldemokrata (SD) Ivan Brajović rekao je da ako se ne usvoji njihov amandman, poslanici te partije neće glasati za predlog zakona.

Brajović je rekao da je potrebno razmisliti o tome kako razmišljaju žrtve tih djela.

“Treba razmišljati i o tome kakav bol osjećaju porodice žrtava”, poručio je Brajović.