Dok su zemlje regiona, Evrope i svijeta već počele da testiraju stanovništvo, iz Instituta su Pobjedi kazali da za sada ne mogu precizirati kada će ta studija biti sprovedena kod nas. Prepreka je, objašnjavaju, što i dalje postoje tehnički problemi vezani za zadovoljavajuću senzitivnost i specifičnost testova, ali i njihovu dostupnost na tržištu.

Studija koja se, kako je Pobjedi pojašnjeno iz Instituta za javno zdravlje, sprovodi na statistički reprezentativnom uzorku kompletne populacije sa ciljem utvrđivanja prisustva antitijela na određene infektivne patogene – najčešće viruse, u slučaju aktuelne epidemije, dala bi realnu procjenu raširenosti infekcije, tj. omogućila bi sagledavanje kompletne epidemiološke slike, ,,imajući u vidu mnoge nepoznanice, a naročito činjenicu da je svuda u svijetu nedovoljno jasno utvrđen broj, ali i epidemiološki značaj blagih ili asimptomatskih slučajeva za koje nije bila potrebna ljekarska pomoć i koje zdravstveni sistemi nijesu uspjeli da identifikuju kao oboljele tj. inificirane“.

" Značaj ove studije ogleda se u činjenici da bismo tačno znali kolika je učestalost asimptomatskih vironoša. Na taj način bi adekvatno prilagodili i naše strategije vezane za otkrivanje i detekciju oboljelih, odnosno testiranje, ali i za postupanje sa sumnjivim slučajevima", kazali su  iz Instituta za javno zdravlje.

Odgovarajući na pitanje, da li bi i na koji način serostudija, mogla da ukaže na percepciju rizika ukoliko bi se epidemija ponovila i da li bi mogli da sugerišu neke nove dodatne mjere predostrožnosti, iz Instituta preciziraju da je sa aspekta percepcije rizika studija, takođe, posebno bitna.

"Ljudska psiha percipira strah od zaraznih bolesti samo od osoba koje imaju simptome. Ako bi dokazali da je učestalost asimptomatskih mnogo veća od one sa kojom trenutno baratamo, a vezano za učestalost asimptomatskih slučajeva među 324 PCR potvrđena slučaja – samim tim i naše, pristup bi se drastičnije morao prilagoditi vezano za nespecifične preventivne mjere i ponašanje", naveli su iz te ustanove.

"To će najvjerovatnije biti ključni činioci, kada bi se studija mogla sprovesti", precizirali su, napominjući i da je nedovljno jasnih dokaza vezanih za samu prirodu imunološkog odgovora na novi korona virus i njegovu dugotrajnost, ,,što opet mogu biti neka od ograničenja studije“.

Podaci do kojih bi se došlo sprovođenjem te vrste testiranja, preciziraju, omogućili bi da se dobije realni imenilac koji bi se koristio za proračunavanja osnovnih epidemioloških pokazatelja kao što su učestalost obolijevanja po dobnim skupinama, ali i posebno bitno – smrtnost, odnosno letalitet. Kako kažu, studija bi dijelom dala i odgovor na pitanje koji su to faktori rizika koji su doprinosili lošem ishodu, ali i važnije omogućili bi uvid u faktore rizika za inficiranje.

Pobjeda