U "S&P“ su, kako navode iz Ministarstva, procijenili da će pandemija imati značajne posljedice na globalnom nivou kod svih zemalja u kojima je turizam jedan od najznačajnijih sektora. Zemlje Crna Gora je, kažu u ovom resoru, samo jedna od 42 zemlje kojima je smanjen rejting.

"Tokom aprila kreditna rejting agencija S&P smanjila je izgled kreditnog rejtinga za 42 zemlje, od čega 22 EMEA - Evropa, Bliski istok i Afrika. U Evropi je recimo smanjen izgled kreditnog rejtinga Portugalu, Grčkoj, Mađarskoj, Malti, Srbiji, BiH. Sa druge strane kreditna rejting agencija "Fitch“ snizila je izgled kreditnog rejtinga Hrvatskoj i Italiji, dok je agencija "Moody's“ rejting snizila zemljama poput Meksika, Bolivije, Južne Afrike", objašnjavaju iz Ministarstva.

Podsjećaju da je kreditna rejting agencija "Moody's“ prilikom revizija zadržala izgled kreditnog rejtinga Crne Gore "stabilan“, uz očuvanje ocjene B1, koji je objavljen u martu.

"Ocjena kreditnog rejtinga, koju "S&P“ objavljuje dva puta godišnje (u martu i septembru) revidirana je u okviru vanrednih procjena rejtinga, koje su izvršene na globalnom nivou zbog krize izazvane pandemijom. Kao ključni razlozi za promjenu izgleda rejtinga za Crnu Goru navode se ocekivanja da ce pandemija Covid-19 izazvati recesiju u ovoj godini usljed oslabljenih performansi sektora turizma, što ce dovesti do usporavanja ekonomske aktivnosti, kao i uticaja na domaci bankarski sektor", pojašnjavaju iz Ministarstva.

Očekivanja su, dodaju, da ce pandemija zajedno sa ogranicenjem putovanja kako unutar Crne Gore, tako i na ostalim turistickim tržištima imati znacajan uticaj na BDP, fiskalne racune i devizni priliv u 2020.

"'S&P' naglašava da jul i avgust čine gotovo 80 posto turisticke aktivnosti, što sugeriše da još ima vremena da se stvari poboljšaju. Turisti iz Rusije i Srbije zajedno čine otprilike dvije trećine turističkih dolazaka u Crnu Goru, a s obzirom na geografsku blizinu, posjete turista iz Srbije mogle bi se pokazati dostupnijim, ako se granice uskoro otvore", pojašnjavaju.

U "S&P navode kao određeni rizik po bankarski sektor odgovor Centralne banke na Covid-19 da produži plaćanje kredita za 90 dana licima koja su zadužena kod banaka, a čija likvidnost je usljed usvojenih mjera za borbu protiv epidemije dovedena u pitanje.

"Uprkos tome, ocijenjeno je da crnogorski bankarski sistem ulazi u ovu krizu sa nivoom NPL-a od pet odsto i visokim nivoom likvidnosti. U osnovnom scenariju ove agencije navode se očekivanja da ce bankarski sistem ostati stabilan", kažu iz Ministarstva.

Posljedice

Neminovno će, navode, globalna kriza usljed Covid-19 ostaviti posljedice i po ekonomiju.

"Ali kako se navodi i u samom izvještaju "S&P“ kreditne rejting agencije oporavak i vraćanje ekonomskih stopa rasta slijede već u 2021. godini", navode iz ovog resora.

Na pitanje kako će se sve ovo odraziti na uslove zaduživanja, u Ministarstvu finansija kažu da je Crna Gora proteklih godina nastojala da učvrsti poziciju dobrog partnera u odnosima sa domaćim i međunarodnim investitorima.

"U prilog tome govori činjenica da su tokom prethodnih par godina realizovani aranžmani zaduženja pod, do sada, najpovoljnijim uslovima. Međutim, globalna pandemija dovela je do značajnih poremećaja na međunarodnom finansijskom tržištu, koja će se zasigurno odraziti na uslove zaduženja svih zemalja, a ne samo na Crnu Goru. Zbog nastalih problema u svjetskoj ekonomiji, značajno su poremećeni i finansijski parametri na tržištu, kako po pitanju kreditnih aranžmana, tako i po pitanju emisije eurobveznica", istakli su u Ministarstvu.

Razgovori sa SB, EK, MMF, EBRD, EIB, CEB i KfW

U Ministarstvu finansija kažu da je u finalnoj fazi realizacija kreditnog aranžmana uz garanciju Svjetske banke - PBG vrijedne 80 miliona eura, koja će omogućiti zaduženje do 250 miliona eura. Odbor direktora SB je odobrio Crnoj Gori korišćenje garancije.

"Prilikom daljeg obezbjeđenja nedostajućih sredstava, daćemo primat saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama koje su ponudile različite programe kreditne i donatorske podrške radi lakšeg prevazilaženja posljedica izazvanih epidemijom. Uslovi pod kojima ove institucije nude sredstva će biti povoljniji od tržišnih, s obzirom na to da, zbog nesigurnosti ulaganja u ovom trenutku, tržišni uslovi pokazuju trend pogoršanja sa stanovišta zaduživanja", kažu u Ministarstvu.

Oni dodaju da su u toku pregovori sa MMF-om o mogućnosti obezbjeđivanja sredstava u visini akcija Crne Gore u ovom fondu od 70 do 80 miliona eura.

"Crna Gora, u ovom momentu, ispituje mogućnost korišćenja tih sredstava koja nijesu vezana za bilo kakav program MMFa, već je riječ o instrumentu za finansijsku podršku. U toku su razgovori sa predstavnicima Svjetske banke i Evropske komisije", navode iz tog resora i dodaju da pregovaraju sa EBRD, EIB, CEB i KfW-om o obezbjeđenju kreditnih linija za podršku privredi.

"Još se razmatra da li će podrška biti pružena kroz kredite ili garancije", kazali su iz Ministarstva finansija.

Izvor: Pobjeda