Vlada prepoznala projekat: Zlatni sunđer iz mora CG uskoro pred svjetskom naučnom javnošću
Zlatni sunđer

Mogućnost za proizvodnju lijeka protiv virusa korona

Vlada prepoznala projekat: Zlatni sunđer iz mora CG uskoro pred svjetskom naučnom javnošću

Doc. dr Snežana Pantović, docent Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, kaže da je izučavanje tzv. “zlatnog sunđera”, odnosno Aplysina aerophoba, izuzetno bitan projekat, jer se bavi inženjeringom tkiva i pronalaženjem biološki aktivnih komponenti.

Pantović kaže za Dnevne novine da se trenutno radi na tri kolosijeka. Institut za Biologiju mora iz Kotora je sa profesorom dr Hermanom Erlihom sa Bergakademije Frajberg iz Njemačke i njegovim timom završio dio posla, koji sada nastavlja ona.

Ona kaže da je Vlada Crne Gore prepoznala ovaj projekat kao značajan i finansijski ga pomogla.

Erlih je za Dnevne novine rekao da Crna Gora u svom podmorju ima izvanredne mogućnosti za proizvodnju prirodnog antivirusnog i antibakterijskog lijeka, koji se može dobiti iz “zlatnog sunđera”, a smatra da je on efikasan i u borbi protiv koronavirusa.

“Projekat nastavljamo kroz Centar izvrsnosti koji je dodijeljen Institutu Igalo, a koji sprovodi moj tim stručnjaka, odnosno moja katedra sa Medicinskog fakulteta u Podgorici je partner. Nosilac posla je tim ljudi sa Medicinske biohemije Medicinskog fakulteta, Instituta za javno zdravlje i Prirodno-matematičkog fakulteta. Sve radimo u saradnji sa kolegama iz Njemačke, Italije, Rusije, Poljske, SAD, Ukrajine i, naravno, iz Crne Gore”, kaže Pantović.

Ona ističe da se radi na novoj metodi na dobijanju biološkog tkiva i biološkog materijala sa jedne strane, a radi se i na biološkim komponentama koje su izolovali iz “zlatnog sunđera”.

“Ovaj projekat, osim ogromnog značaja za nauku uopšte, govori i o tome da se i mi u Crnoj Gori bavimo naukom na veoma visokom nivou. O projektu javnost nije znala i ovo je prvi put da ovako javno govorimo o tome, a na njemu radimo još od 2008. godine. U posljednje tri godine intenzivno radimo sa eminentnim naučnicima kao što je, između ostalih, i dr Herman Erlih. Značajno je, ipak, reći da je “krov” svega Medicinski fakultet u Podgorici, odnosno timovi koji rade u ovoj instituciji”, kaže ona.

Pantović ističe da rezultati ovog projekta tek sada dobijaju svoje konture jer se radi na pretkliničkim studijama, ali treba stvoriti uslove da se radi i na kliničkim.

Govoreći o mogućnostima pronalaženja lijeka za Covid-19, ona kaže da postoje nagovještaji da do toga može doći.

“Da bismo potvrdili te nagovještaje mora da prođe dosta toga. Moraju prvo proći istraživanja u laboratoriji ex vivo na ćelijskim kulturama, a tek onda na ispitanicima. To je dugotrajan proces i veoma skup. Prvi put, evo kod vas, objavljujemo da možemo da dobijemo tkivo biološki aktivno koje ima veliki potencijal. Radimo na velikoj, ozbiljnoj priči koju ćemo predstaviti na naučnom nivou. Naravno, za sve to moramo dobiti verifikaciju svjetske naučne zajednice, koja će potvrditi da je sve to tako kako mi tvrdimo. Uskoro će izaći nekoliko naučnih publikacija o tome, a moram vam reći da u timu imamo i nekoliko ljudi koji su bili nominovani i za Nobelovu nagradu iz svojih oblasti”, ističe doktorka.

On ističe da su istraživanja ovog tipa veoma skupa, ali da država, privreda i ekonomija ne mogu da napreduju bez medicine.

“Vlada Crne Gore je dala punu podršku našim istraživanjima. Za naučnike u Crnoj Gori je velika sreća što je na čelo Ministarstva nauke došla Sanja Damjanović, koja zna šta je nauka i šta su istraživanja. Dobili smo veliku podršku kroz grantove, koji su pomogli da na nacionalnom nivou počnemo respektabilna istraživanja. Ranije to nismo mogli jer nijesmo imali novca za to. Ona nam je to omogućila. Vlada je prepoznala ovo što radimo i dala podršku. To su, za sada skromna sredstva, s obzirom koliko u nauku ulažu druge države, ali je mnogo bolje nego ranije i sigurna sam da će ta podrška u budućnosti biti veća”, zaključila je Pantović.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.