Hidroksihlorokin, koji je manje toksičan, koristi se i kao protivupalni lijek u liječenju stanja poput reumatoidnog artritisa i lupusa.

Lijekovi su u prvim istraživanjima u Francuskoj i Kini pokazali obećavajuće rezultate u borbi protiv KOVIDA-19 što je podstaklo američkog predsjednika Donalda Trampa da ih ove nedjelje proglasi "Božjim darom" iako stručnjaci pozivaju na oprez do sprovođenja većih istraživanja kojima bi se potvrdio njihov efekat na bolest koju izaziva koronavirus.  

Zašto bi baš ove supstance mogle da djeluju?  

Kina je iskušala hlorokin na 134 pacijenta u februaru i utvrdila da je bio djelotvoran u smanjivanju težine bolesti, ali ti rezultati još nisu objavljeni.  

Kineski stručnjak za respiratorne bolesti Zong Nanšan, koji vodi kineski krizni tim za borbu protiv epidemije koronavirusa, prošle nedjelje je na konferenciji za novinare rekao da će podaci da budu uskoro objavljeni.  

U Francuskoj tim predvođen Didierom Raulom iz marsejskog IHU-“Mediterranee Infection” prošle nedjelje je izjavio da je sproveo istraživanje na 36 oboljelih od KOVIDA-19 i otkrio da je hidroksihlorokin značajno smanjio koncentraciju virusa u grupi koja je primila lijek.  

Efekti su bili posebno izraženi kad je korišćen u kombinaciji sa azitromicinom, antibiotikom koji se koristi za sekundarne bakterijske infekcije.  

U laboratorijskim uslovima dokazano je djelovanje hidroksihlorokina i hlorokina na koronavirus SARS-CoV-2 odgovoran za ovu epidemiju.  

Prošle nedjelje je kineski tim objavio rad u časopisu “Cell Discovery” u kome je ponudio mogući put djelovanja lijeka.  

Karin Le Roš, profesorka sa Univerziteta Kalifornija u Riversajdu objasnila je da su i hidroksihorokin i hlorokin blagi rastvori koji povećavaju pH dijelova ljudskih ćelija poznatih kao organele, a koje odgovaraju organima kod životinja, i koje su inače kisjele.  

To utiče na sposobnost virusa da uđe u ćeliju, a čini se i da blokira njihovo razmnožavanje kad uđu u ćeliju.  

Ali ona dodaje: "To je funkcionisalo u laboratorijskim uslovima ali čekam da vidim rezultate kliničkih istraživanja na velikom uzorku, uz kontrolnu grupu, koji bi pokazali djelotvornost hidroksihlorokina u stvarnosti", rekla je profesorka.  

Potreban je oprez  

Obećavajući rezultati ne znače i dokaze i istraživanja na malom uzorku koja su do sada sprovedena predstavljaju "sporadične" dokaze, prema Entoniju Fočiju, šefu odjeljenja  za zarazne bolesti Američkog nacionalnog instituta za zdravlje.  

Tim više što je kinesko istraživanje na malom uzorku od 30 pacijenata, objavljeno ovog mjeseca, pokazalo da hidroksihlorokin nije ništa bolji od standardne zdravstvene zaštite koja podrazumijeva odmor u krevetu, nadoknadu tečnosti i tome slično.  

Jedini način da budemo sigurni je sprovođenje kliničkih istraživanja uz kontrolnu grupu, kažu naučnici. Takva istraživanja su zlatni standard za postizanje vjerodostojnih rezultata, ali traju mjesecima ili godinama i uključuju na hiljade pacijenata često iz čitavog svijeta.  

U okviru takvih istraživanja ispitanici se dijele u grupe, jedna koja prima lijek i druga,  kontrolna grupa,  koja ga ne prima. Sami ispitanici ne znaju u kojoj su grupi kako bi se izbjegao subjektivni uticaj.   Neutemeljene tvrdnje o djelovanju lijekova mogu da imaju nekoliko neželjenih efekata, upozoravaju stručnjaci.  

"Jedan od njih je stvaranje nestašice hlorokina za ljude kojima je potreban za reumatoidni arthritis ili lupus", kaže Piter Pits, bivši povjerenik američke Uprave za hranu i lijekove za AFP.  Nekoliko zemalja se odlučilo za oprezniji pristup. Španija je, objavila ove nedjelje da će do daljnjeg pacijenti sa artritisom ili lupusom imati prioritet u pristupu tom lijeku.  

Francuski ministar zdravlja Olivie Veran rekao je da se ti lijekovi smiju da koriste samo u liječenju najtežih oblika KOVID-19.   Drugi  problem je što ljudi mogu na svoju ruku da uzimaju te lijekove što se dogodilo u Arizoni kad je Amerikanac progutao jedan oblik hlorokina namijenjen čišćenju akvarijuma.  

Nuspojave  

Nekoliko zemalja objavilo je da je počelo ili počinje klinička ispitivanja, među kojima je i SAD. Italija sprovodi ispitivanja na 2000 ljudi, a naučnici čekaju i rezultate istraživanja na velikim uzorcima iz Kine.  

U trenutku kad se ti lijekovi već sada daju pacijentima da bi im se eventualno pomoglo treba istovremeno da ima na umu sigurnost pacijenata.  

Kod oko jedan odsto ljudi postoji veliki rizik od nesvjestica, napada ili čak i iznenadne smrti od srčanog zastoja zbog problema povezanih sa srčanim ritmom kojih nisu bili svjesni, kaže kardiolog Majkl Ekerman iz klinike Mejo za AFP.  

Zbog toga ljekari moraju da sprovedu potrebne preglede srca kako bi procijenili rizike prije primjene tih lijekova, dodaje on.  

"Sva pažnja je usmjerena na nadu koju budi mogući efekat tih lijekova bez razumnog, ne straha, nego opreza prema mogućim nuspojavama tih snažnih lijekova", kaže Ekerman.  

 

Izvor: Hina/N1 Beograd