"Mi vjerujući hrišćani živimo u društvu koje pored nas čine pripadnici drugih vjera, pa i necrkveni i nevjerujući ljudi, a sve nas zajedno, kao Božija stvorenja pogađa ova stihija i opasnost moguće zaraze. Zato smo dužni da se u svemu vladamo po propisima i savjetima zdravstvene struke, objavljenih ovih dana sa zvaničnih državnih adresa. Nevolja je ista za sve, a vjerovanje i način uzdanja u Božiju silu, nijesu isti kod nas hrišćana i kod drugih ljudi. Otuda se, u ove dane, od nas traži savjesno, razumno i solidarno ponašanje – koje neće pomutiti red i poredak u državi i društvu. Naša Crkva je kod vas, zajedno sa svima vama. Sve ljude voli i za sve se Bogu moli. Naš uzvik: ”ne damo svetinje” važi i ovdje jer svaki čovjek je svetinja koju treba štititi i braniti od bilo kakve zaraze i grijeha.", naveli su u poruci mitropolit Amfilohije i episkop Joanikije.

Svim vjerujućim ljudima, naročito onim starijim od 65 godina, kako kažu, očinski savjetuju, da ne napuštaju svoje domove, čak ni onda kada je u pitanju potreba za bogosluženjem i pričešćem.

"Svakog od njih, pričestiće nadležni sveštenik, u njihovom domu, i po njihovoj izraženoj volji i zahtjevu. Možemo i treba da svi vjerni pretvorimo svoje domove u hramove, po riječi atinskog Arhiepiskopa Jeronima, da u njima ujedinimo svoja srca, tražeći zdravlja i milost Božiju za sve ljude. Da se uvijek sjećamo da je hrišćanska ljubav pokretač za zaštitu sve braće naše. Boravim u domu, zato što volim svog bližnjeg. Bog je svuda prisutan kroz našu molitvu i ljubav.", poručuju.

U uputstvu napominju da higijenu u hramovima treba držati, kao i do sada, u besprekornom redu, kako nalaže crkvena tradicija i odnos poštovanja prema svetinjama (ikone, krsta, bogoslužbenih knjiga i ostalih predmeta i crkvenih sasuda).

Hramovi treba da su,upućuju poruku sveštesntvu, otvoreni i provjetreni od jutra do večeri, kako bi vjernici mogli stupiti u njih i obaviti svoju molitvenu potrebu.

"U dane služenja Svete Liturgije, tokom sedmice i u nedjeljeni dan – vjernici će biti obavješteni o rasporedu službi u svim gradskim i prigradskim hramovima, kako bi se obezbjedilo u njima učešće vjernika, a opet – u skladu sa propisanim zdravstvenim mjerama (rastojanje među ljudima – bilo da se radi o zatvorenim ili otvorenim prostorima).", navodi se.

Vjernicima poručujuu da pričešće ne može biti prenosila zaraze ali ni magična zaštita od virusa.

"Vjernima posebno naglašavamo da je Sveto Pričešće ostvarenje iste one zajednice sa Gospodom koja nas u punoći čeka u Carstvu nebeskom i da je Hristos zaista istinski i konačni LJekar duša i tela naših, te da Tijelo i Krv Gospodnja, koje se primaju za zdravlje duše i tijela, nikako ne mogu biti uzrok bilo kakve bolesti niti prenosilac zaraze. Međutim, isto tako Sveto Pričešće, ne predstavlja magijsku zaštitu od virusâ i zaraznih bolesti koje nam prijete sa drugih strana ─ izvan svetog Putira ─  prilikom dolaska u crkvu, ili povratka svojim domovima, ili boravka u zaraženim sredinama. Zato je neophodno da praktikujemo sve mjere zaštite koje je država propisala. Ko god se neodgovorno ponaša u datim okolnostima zapravo kuša Gospoda Boga svoga, a nerijetko i sablažnjava braću i sestre svoje", stoji u pastirskom uputstvu.

Za sve druge duhovne bogoslužbene potrebe kao što su ispovijest, krštenje, opijelo, parastos i sl. preporučuju vjernicima da u dogovoru sa parohijskim sveštenikom, preduzmu sve – kako bi se pomenute sveštenoradnje obavile u skladu sa svim propisanim zdravstvenim mjerama.

"Koliko nam treba duhovna pomoć i zaštita – prizivanjem Blagodati Božije, kroz crkvene molitve, u istoj mjeri se od nas traži krajnja odgovornost u pogledu sprovođenja onih mjera koje štite i nas same i druge ljude oko nas, od opasnosti epidemije koja ubija ljude širom svijeta.", naglašavaju.

Napominju i da Crkva Hristova svoja bogosluženja nije obustavljala ni u daleko težim uslovima srednjovjekovne kuge, raznih kolera i groznica, pa ni skorašnjih epidemija s kraja 20. i početka 21. vijeka. Ističu da  nikada, u tim okolnostima, nije se desilo, da se kroz crkvene skupove ili u vezi sa njima, prenosi ni jedna od zaraznih bolesti.

"Takva je naša vjera i takav je naš odnos prema duhovnim svetinjama. Međutim, da bismo pomogli cijelom našem duštvu, u pogledu sveopšteg, prijeko potrebnog, disciplinovanja i međusobnog ugledanja, pozivamo sve, još jednom, da se sve gore navedeno, poštuje, kao najveći i najjasniji Božiji blagoslov. Po divnoj riječi Svetog Grigorija Bogoslova i ova epidemija je ”oblačak koji će brzo proći”. Zato ne plašimo se, strah i panika je najopasniji virus, ali po onoj narodnoj ”čuvajmo se da nas i Bog sačuva”. Pokazujemo odgovornost zato što volimo Boga i bližnje a ne zato što strah kuca na naša vrata.", zaključili su mitropolit Amfilohije i episkop Joanikije u obraćanju vjernicima i sveštenstvu.