Oni su pozvali na veće političko vlasništvo nad procesom, na bolju komunikaciju njegovih koristi građanima kako Zapadnog Balkana, tako i Evropske unije. Oni su takođe podržali predloženu metodologiju Evropske komisije i inicijativu za specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan.

"Uvjereni smo da građani zemalja Zapadnog Balkana zaslužuju da uživaju vladavinu prava, funkcionalne institucije, javnost zasnovanu na zaslugama u administraciji i zdravoj ekonomskoj politici jednako kao i građani EU. Nismo spremni da se pogađamo oko težnja ljudi iz zemalja kandidata, jer vjerujemo u Uniju u kojoj niko nije ostavljen iza", napisali su poslanici.

Prema njima, u kontekstu demokratskog nazadovanja širom regiona i podijeljenih javnih mnjenja u pogledu proširenja u Evropskoj uniji, proširenje se mora da riješava sa političkom posvećenošću i nadzorom, a ne kroz birokratsku rutinu.

"Štaviše, reforma EU može i treba da ide paralelno sa procesom proširenja, jer nam je potrebna i dublja i šira Unija“, napisala je Luazo, predsjedavajuća Pododborom za bezbjednost i odbranu i članica "Republike u pokretu", stranke predsjednika Francuske Emanuela Makrona, i Ilhana Kjučuka, izvjestioca EP za Sjevernu Makedoniju.

Do sada nije bilo komunicirano o procesu proširenja kao što je to moglo da bude, napisali su poslanici.

"Građanima sa Zapadnog Balkana treba da se objasni da su reforme dizajnirane da služe njihovim interesima, a ne da bi zadovoljile EU. Evropski građani treba da budu ubijeđeni da je kompletiranje ponovnog ujedinjenja našeg kontinenta sigurniji i korisniji pristup od zadržavanja nepromišljenog statusa kvo", naglasili su poslanici.

Oni su zatražili da Savjet odobri novu metodologiju pridruživanja i formiraju bazu za ponovno pokretanje procesa na vrijeme za Samit o Zapadnom Balkanu u Zagrebu, kao i za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Luazo i Kjučuk takođe su podržali ideju o imenovanju specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan koji bi, prema njihovom mišljenju, trebalo da radi pod nadležnošću visokog predstavnika i komesara koji je zadužen za politiku proširenja i susedstva i da se fokusira na rješavanje zaostalih sukoba u cijelom regionu.

"Zemlje Zapadnog Balkana pripadaju geografski, istorijski i kulturno Evropi. Moramo zajednički da ojačamo naše napore kako bi se oni ekonomski i politički pridružili našoj Uniji", zaključili su poslanici.

Izvor: Euractiv