To pokazuju rezultati istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), Fonda Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF) i Lanset komisije u kojem je učestvovalo više od 40 stručnjaka za zdravlje djece i adolescenata.

Crna Gora se među 180 zemalja svijeta našla na 34. mjestu. Time je u regionu, na primjer, bolja od svih zemalja izuzev Slovenije (25) i Hrvatske (28). Mada nema rezultata koji se tiču Kosova, Crna Gora je bolja od Bosne i Hercegovine (38), Sjeverne Makedonije (40), Srbije (48) i Albanije (69).

Među prvih deset zemalja svijeta po takozvanom procvatu djece su Norveška, Južna Koreja, Holandija, Francuska, Irska, Danska, Japan, Belgija, Island i Velika Britanija.
U uvodu se upozorava da nijedna zemlja ne štiti na pravilan način zdravlje djece, njihovu životnu sredinu i njihovu budućnost.

Izvještaj „Budućnost za djecu sijeta?“ pokazuje da su zdravlje i budućnost svakog djeteta i adolescenta širom svijeta pod prijetnjom od klimatskih promjena, ali i komercijalnih pritisaka koji se odnose na brzu hranu, alkohol i duvan.

“Uprkos poboljšanjima u zdravlju djece i adolescenata u posljednjih 20 godina, napredak je u zastoju i na putu je da krene unazad“, upozorila je bivša premijerka Novog Zelanda Helen Klark, koja je kopredsjedavala komisijom koja je sačinila izvještaj.

Istakla je i da je procijenjeno da je oko 250 miliona djece mlađih od pet godina u zemljama sa niskim i srednjim primanjima u riziku da neće dostići svoj potencijal razvoja, ali i dodala da je od veće zabrinutosti to što se svako dijete širom svijeta sada suočava sa egzistencijalnim prijetnjama od klimatskih promjena i komercijalnih pritisaka.
Dokazi sugerišu da djeca u pojedinim zemaljam godišnje vide i do 30.000 reklama samo na televiziji, dok stručnjaci upozoravaju i na veliku izloženost mladih reklamama koje se odnose na elektronske cigarete.​

“Zemlje moraju revidirati svoj pristup zdravlju djece i adolescenata, kako bismo se postarali da se ne brinemo samo o našoj djeci danas već da zaštitimo svijet koji će oni naslijediti u budućnosti“, kazala je ona.

Globalni indeks od 180 zemalja svijeta napravljen je na osnovu brojnih mjera, među kojima su i zdravlje, obrazovanje, ishrana, odživost, jednakost, razlika u prihodima...
Kako bi se zaštitila, autori nezavisne komisije pozivaju na uspostavljanje novg globalnog pokreta koji će biti pokrenut za djecu i koji će uključivati glas djece. Oni su dali i pet preporuka, a to su da se urgentno zaustavi emisija ugljen-dioksida (CO2) kako bi postarali da djeca imaju budućnost na ovoj planeti, da se djeca i adolescenti stave u središte napora da se postigne održivi razvoj, nove politike i investicije u svim sektorima kako bi se radilo u pravcu zdravlja i prava djece, da se prilikom donošenja novih politika vodi računa o glasovima djece, ali i da se postroži nacionalna regulativa koja se tiče štetnih marketinških praksi, koji uključuje donošenje takozvane opcinalnog protokola uz Konvenciju UN o pravima djeteta.

Na drugoj tabeli, zemlje su rangirane i prema količini gasova staklene bašte koje ispuštaju, odnosno kako utiču na životnu sredinu i zdravlje i kvalitet života djece.

Crna Gora se tako našla na 115. mjestu zagađivača, pošto emituje 54 odsto više ugljen-dioksida nego što bi trebalo prema ciljevima postavljenim do 2030. U ovom dijelu je značajno bolja od Slovenije (145), BiH (146) i Srbije (126), neznatno lošija od Hrvatske (114), ali i Sjeverne Makedonije (106) i Albanije (86).

Na dnu su i mnoge zemlje koje su na vrhu liste koja se tiče procvata djece, među kojima su Island, Belgija, Holandija...