To je saopšteno na otvaranju dvodnevne konferencije „Rad sa parlamentima u cilju jačanja uticaja revizije“, čiji je u Pržnom domaćin DRI u saradnji sa SIGMA-om.

Predsjednik Senata DRI Crne Gore, Milan Dabović, kazao je da je suštinska reforma javnih finansija u Crnoj Gori uslijedila nakon donošenja organskog Zakona o budžetu i uspustavljanja državnog trezora sa centralizovanim upravljanjem fiskalnim sistemom.

„Time je omogućeno efikasnije upravljanje javnim finansijama i uspostavljanje fiskalne discipline u trošenju javnih sredstava. Već u početnim koracima reformisanja fiskalnog sistema ukazala se potreba za uspostavljanjem eksterne revizije javnog sektora, kao parlamentarnog mehanizma koji bi doprinosio boljem razumijevanju finansijskih iskaza Vlade, potvrdio njihovu valjanost i usklađenost sa Zakonom i na objektivnoj, stručnoj i nepristrasnoj osnovi, kroz kritički osvrt, omogućio da Parlament sagleda sve nedostatke u funkcionisanju sistema i da svojim djelovanjem pomogne u daljem jačanju fiskalne discipline“, pojasnio je Dabović.

Dabović, Foto: PR Centar

DRI je, kako je kazao, svojim djelovanjem učinila da je Skupština Crne Gore prepozna kao partnera i nezaobilaznu institucionalnu pretpostavku i podršku prilikom razmatranja i usvajanja ključnih dokumenata Vlade iz oblasti javnih finansija.

„DRI predstavlja jedan od značajnih mehanizama parlamentarne kontrole nad izvršnom vlašću“, rekao je Dabović.

Preporuke vrhovnih revizorskih institucija, kako je kazao, moraju biti jasne i nedvosmislene, a nepravilnosti utvrđene u postupku revizije moraju biti potkrijepljene pouzdanim dokazima.

„Javnost postavlja sve veća očekivanja pred vrhovne revizorske institucije i Parlament, zahtjevajući konkretne rezultate i efekte kontrole. Pored parlamentarne rasprave u radnim tijelima Skupštine i plenarnog zasijedanja, jedan od načina ostvarivanja parlamentarne kontrole jeste održavanje javnih kontrolnih saslušanja, povodom izvještaja o reviziji, kojima se dodatno preispituje odgovornost subjekata revizije u vezi nalaza vrhovnih revizorskih institucija“, objasnio je Dabović.

Izvještaji o reviziji mogu, kako je ukazao, koristiti Parlamentu za uvođenje sistemskih preporuka u oblastima, koje su ocijenjene kao najviše rizične, a koje će imati uticaj na unapređenje cjelokupnog sistema javnih finansija.

„Kako bi se najbolje razumjele preporuke i nalazi dati u izvještajima u reviziji, veoma je važno da vrhovne revizorske institucije, ne ugrožavajući svoju nezavisnu funkciju, pružaju podršku Parlamentu, na način što će prilikom prezentiranja Izvještaja o reviziji istaći revizorske nalaze koji bi mogli imati najveći efekat za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti“, rekao je Dabović.

Elementi koji su bitni za ostvarivanje efektivnih javnih saslušanja su, kako je naveo, pravovremenost održavanja javnih saslušanja nakon dostavljanja Izvještaja o reviziji Parlamentu, ograničeni resursi parlamentarnih odbora i vrhovnih revizorskih institucija, selektivnost u dostavljanju, razmatranju Izvještaja o reviziji, stručna pomoć vrhovnih revizorskih institucija u vezi sa predmetnim izvještajem o reviziji, radi pripreme javnih saslušanja, obaveznost praćenja aktivnosti subjekata revizije po osnovu preporuka vrhovnih revizorskih institucija i parlamentarnih odbora.

„Upsjeh našeh uticaja umnogome zavisi od našeg zajedničkog djelovanja, kao i kvalitetne komunikacije i razmjene informacija sa Parlamentom. Jedino na taj način možemo jačati naš uticaj i stvoriti dodatne vrijednosti za dobrobit građana“, poručio je Dabović.

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore, Branimir Gvozdenović, istakao je da je Crna Gora, kao veoma otvorena, država koja treba da koristi najbolju evropsku praksu, ohrabrena sa progresom koji je ostvaren u DRI.

„DRI ne radi samo monitoring na kvalitetan i efikasan način, nego je to jedna od rijetkih institucija, koja želi da poveća efikasnost i transparentnost drugih institucija. O tome se mnogo ne priča, ali kada se pažljivo pogledaju te preporuke i ogroman trud koji revizori realizuju, zna se da je to na dobrobit svake institucije“, istakao je Gvozdenović.

Gvozdenović, Foto: PR Centar

On je rekao da je pogled sa strane jako važan i dodao da u početku nije bilo lako izgraditi autoritet institucije.

„Bilo je dosta posla, nerazumijevanja. Bilo je dosta potrebe da se balansirano dođe do toga do čega se dolazi danas, da je svaka preporuka i svaka sugestija nešto čime je zadovoljan svaki zaposleni u toj instituciji, jer zna da je to dobronamjerno i nešto što je usmjereno u pravcu jačanja te institucije“, kazao je Gvozdenović.

U Parlamentu je, kako je rekao, dosta urađeno, ali smatra da može još mnogo da se uradi.

„Moramo da radimo sa opozicijom, da im pomognemo da budu vredniji i da se bave suštinom. Treba da u dobrom dijalogu, dobroj komunikaciji, na osnovu ozbiljnih preporuka idemo naprijed, jer to je osnovna stvar“, kazao je Gvozdenović.

Predsjednik Skupštine Crne Gore, Ivan Brajović, je u pismu naveo, da uspješna saradnja Parlamenta i DRI može na najbolji način svjedočiti o ulozi tih institucija u osiguravanju dobrog upravljanja i promovisanja transparentnosti i odgovornosti u javnom sektoru.

„Naš zajednički cilj je ostvarivanje djelotvorne budžetske kontrole i promovisanje odgovornosti transparentnosti i dobrog rukovođenja u oblasti javnih finansija, u skladu sa Ustavom i Zakonom definisanim nadležnostima“, poručio je Brajović.

Šef Programa SIGMA, Gregor Virant, rekao je da SIGMA već 27 godina pruža podršku politici proširenja Evropske unije u oblasti reformi javne uprave i podržava zemlje potencijalne kandidate.

Virant, Foto: PR Centar

„Posebno se ponosimo principima javne uprave, koji daju dobar okvar za javne politike i standarde, koji svima pomažu da razumiju šta predstavlja dobra javna uprava, a takođe predstavljaju dobar okvir za mjerenje i procjenu, koji nam omogućava da procijenimo uspjeh u napredovanju reformi javne uprave u zemljama sa kojima sarađujemo“, kazao je Virant.

On je rekao da vjeruje da javna uprava čini razliku između uspješnih zemalja, kao što su Švedska, Norveška, Danska, Holandija, Njemačka, Britanija, Australija, Kanada i manje uspješnih zemalja.

„Stvar je upravo u javnoj upravi. Nije slučajno da za EU reforma javne uprave još uvijek predstavlja jedan od temelja procesa proširenja, uz ekonomski razvoj i vladavinu prava. Naravno, vi to ne radite samo da biste zadovoljili Brisel, već radite na reformama svojih javnih uprava zbog toga što će to unaprijediti život građana“, rekao je Virant.

On je kazao da reforma javne uprave ima nekoliko stubova, a jedan od njih je upravljanje javnim finansijama, a tu bitno mjesto, kako je dodao, imaju eksterna i interna revizija, kao i rad državnih revizorskih institucija.

„Vi, zajedno sa parlamentima, ste ti, koji pozivaju Vladu na odgovornost zbog upotrebe javnih sredstava, zbog transparentnosti, zakonitosti, djelotvornosti i efikasnosti korišćenja javnih sredstava“, istakao je Virant.

Konferecnija je organizovana u okviru Mreže vrhovnih revizorskih institucija država kandidata i potencijalnih kandidata za pristupanje Evropskoj uniji uz podršku SIGMA-e.

 

Izvor: PR Centar