Bogdanović ističe da vandalski potpis grupe koja pod plaštom “odbrane svetinja” proteklih sedmica devastira javne površine i kulturna dobra po Crnoj Gori pokazuje, zapravo, da oni ništa ne poštuju.

Vaša nedavna izjava za medije u kojoj ste ukazali na devastaciju sakralnih objekata, navodeći kao primjer manastire u Pljevljima i na Cetinju, izazvala je veliku pažnju javnosti. Uslijedilo je i reagovanje Mitropolije crnogorsko primorske, koja je tražila da “dokažete njihove grijehe”, navodeći kako su nadležne institucije godinama “ćutale” i ignorisale njihove zahtjeve za obnovu, restauraciju i konzervaciju sakralnih objekata…

"Umjesto da princip zaštite i očuvanja kulturnog nasljeđa bude imperativ, posebno onima koji time upravljaju, svjedočimo brojnim devastacijama za koje ne postoje razumna obrazloženja. Proteklih decenija, sakralni objekti bili su izloženi znatnim promjenama od vlasnika/držalaca, često bez poštovanja pravila struke i uz zabrinjavajuće promjene autentičnosti i integriteta", kazao je Bogdanović.

Upitan da prokomentariše opaske MCPa, odgovara:

"Poštujući međunarodna i nacionalna zakonska rješenja u zaštiti kulturne baštine, Ministarstvo kulture u kontinuitetu postupa po zahtjevima predstavnika Mitropolije crnogorsko-primorske i eparhija koje djeluju na teritoriji Crne Gore. Isticanje optužbi za “ćutanje stručnih službi”, kao izgovor za devastaciju kulturnih dobara, ne može da bude opravdanje. Podsjetiću, sakralno nasljeđe Crne Gore poseban je segment naše kulturne tradicije, pa odnos prema njemu zahtijeva naročitu pažnju, kako vlasnika/držalaca, tako i države. Kada kažem države, najprije mislim na ustavnu obavezu da štiti, uz ostalo, i kulturnu baštinu od opšteg interesa. Činjenica je da država nije uvijek imala odgovarajući nadzor nad tom vrstom nasljeđa, pa shodno tome nije efikasno spriječeno narušavanje izvornih kulturnih vrijednosti sakralnih objekata.", ocijenio je ministar kulture.

O tome, naveo je u razgovoru za VN,  govore i analize Ministarstva kulture iz perioda od 2004. do 2008, na osnovu kojih su pokrenuti reformski procesi u nacionalnom sistemu zaštite, počev od zakonske regulative (2010 2012), preko institucionalnih nosilaca djelatnosti, do stvaranja uslova za ostvarivanje ciljeva zaštite i očuvanja kulturne baštine u skladu sa međunarodnim standardima.