“Jasna poruka države je da povlačenja Zakona nema i tu kompromisa ne može biti”, kazao je Brajović u intervjuu za portal Balkan insider.

Srpska pravoslavna crkva, kako navodi Brajović, zastupa svoje i interese svojih vjernika, a država Crna Gora zastupa interese svih građana.

“Pojedini zvaničnici Crne Gore i SPC u Crnoj Gori se dobro poznaju, više puta su se sreli i tokom pripreme ovog zakona i vjerujem da će predstavnici crkve prihvatiti poziv države da se o spornim pitanjima razgovara u dobroj vjeri da se problem prevaziđe u obostranom interesu”, naveo je Brajović.

Predsjednik Skupštine je kazao da je Crna Gora u vezi sa regulisanjem oblasti vjerskih prava i sloboda živjela u svojevrsnom zakonskom vakuumu.

Brajović ističe da je zakon pripreman pažljivo i dugo.

“On je rađen uz čvrstu saradnju sa Venecijanskom komisijom - savjetodavnim ekspertskim tijelom Savjeta Evrope koje se bavi ustavnim pitanjima i pružanjem pomoći članicama i kandidatima EU da usklade svoj pravni sistem i institucionalnu strukturu sa Evropskim standardima i međunarodnim iskustvima u području demokaratije, ljudskih prava i vladavine prava. Najvažnije preporuke Venecijanske komisije su implementirane u zakon”, naveo je Brajović.

Sa druge strane, kako ističe Brajović, nije bilo neočekivano protivljenje Srpske pravoslavne crkve donošenju Zakona, imajući u vidu, kako dodaje, njihov trenutni status, ambicije i podršku iz matične države.

Ključni problem je, kako ističe Brajović, u tome što su ciljevi države Crne Gore i SPC različiti.

“Cilj države je bio da zakonski uredi ovu oblast, da se implementiraju temeljna ustavna načela o slobodi vjeroispovijesti i jednakosti svih zajednica pred zakonom, kao i da se potvrdi sekularni karakter crnogorskog društva i države. Cilj SPC je zaštita dosadašnjeg stanja, nastavak političkog angažmana među koji spada i vidljiva uporna svojevrsna negacija crnogorskog identiteta. Uz to, nastojanje da do zakonskog regulisanja ne dođe, dio je želje za nastavkom potpunog odsustva kontrole bilo čega što je u vezi sa djelovanjem, imovinom i finansijama SPC u Crnoj Gori”, ističe Brajović.

Ona kaže i da SPC koristi gotovo sve pravoslavne vjerske objekte u Crnoj Gori, bez obzira na želje i potrebe vjernika Crnogorske pravoslavne crkve u čijem su vlasništvu bile najvrjednije crkve i manastiri do 1918. godine.

“Tada je Crna Gora voljom velikih sila i domaćih izdajnika izgubila ne samo državnost, već i autokefalnost svoje crkve”, poručuje Brajović.

Kada je riječ o protestima, dodaje Brajović, jedno od prava koje država garantuje građanima, jeste i pravo na mirne proteste.

“Dio građana nezadovoljstvo zakonom iskazuje u organizaciji politički veoma aktivne SPC u Crnoj Gori i političkih partija koje sa njima otvoreno sarađuju. Prilikom skupštinske rasprave o ovom zakonu korišćena su sva sredstva, pa i nasilje, kako bi bilo spriječeno njegovo donošenje”, dodaje predsjednik Skupštine.

On podsjeća da je Zakon izglasan ne samo voljom vladajuće većine, već i glasovima pojedinih opozicionih poslanika.

“Vjerujem da će protokom vremena i jasnim argumentima a ne bukom i manipulacijama, većem dijelu protestanata biti jasno ono što najveći broj građana Crne Gore zna: zakon je donijet u dobroj namjeri i ne ugrožava ničije pravo za ispoljavanjem vjere na način kao i do sada. Država ovim zakonom ništa ne otima, kako joj se veoma vješto, a i ponekad primitivno insinuira. U skladu s tim nemam nikakvu poruku, osim da zadrže mir i dostojanstvo, da je Crna Gora država svih građana i da ćemo kao i do sada biti odlučni u zaštiti Ustava, zakona i građanskog mira i sloboda svih građana”, poručio je Brajović.

Kaže i da se Crna Gora u borbi za obnovu državnosti, kao i svih ovih 14 godina nakon toga, suočava sa stalnim pritiscima i izazovima u pogledu sprovođenja i zaštite svojih državnih interesa.

“I ove snažne političke i medijske pritiske, doživljavamo kao pokušaj ugrožavanja nacionalnog identiteta, pa i stabilnosti države, ali će im država i ovog puta uspješno odoljeti. U toj borbi za Crnu Goru, od velikog značaja je naše NATO članstvo”, zaključio je Brajović.

Brajović kaže i da država Crna Gora, pa ni njene institucije i zvaničnici nisu imuni na problem “lažnih vijesti”.

“Za sada se borimo otvorenošću i istinom, kao i pravovremenim reagovanjem na lažne vijesti. Išli smo i korak naprijed, pa smo još 2017. organizovali regionalnu konferenciju na temu parlamenata u digitalnom dobu i istini u vrijeme postistine”, navodi Brajović.

Na putu Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji, formalno gledano pred nama je, navodi Brajović, otvaranje posljednjeg pregovaračkog poglavlja, kao i zatvaranje svih preostalih.

Kaže i da je na sreću, politika proširenja vraćena u fokus politike i insitiucija Evropske unije.

Brajović navodi i da je Crna Gora prepoznata kao lider u regionu s obzirom na ostvareni napredak, unutrašnju i vanjsku politiku.

“Bez obzira kako će izgledati budući model pregovaranja za nove kandidate, očekujemo da će Crna Gora sa već utvrđenim pravilima nastaviti dalji proces, kako bi ušla u završnu fazu integracije. Jedan od kriterijuma na kojem insistiramo je princip regate, odnosno članstva u skladu sa postignutim napretkom, u čemu Crna Gora ubjedljivo prednjači. Smatramo da je to stimulativan model za sve kandidate”, kazao je Brajović.

On navodi da će Crna Gora i ubuduće biti posvećeni unaprjeđenju zakonodavnog okvira u svim oblastima, jačanju institucija sistema i demokratije, poštujući i promovišući vladavinu prava i evropske vrijednosti u zemlji i regionu.

“Potpuno je nezahvalno, a i nepotrebno licitirati datumom ulaska Crne Gore u EU. Mi želimo da uđemo što spremniji, i da svojim vrijednostima unesemo dodatni kvalitet u najznačajni političko-ekonomski projekat Erope, kakav je Evropska unija”, zaključio je Brajović.